Petnaest udruga pacijenata, uz podršku Hrvatskog torakalnog društva, Hrvatskog onkološkog društva i Hrvatskog reumatološkog društva, uputilo je otvoreno pismo Ministarstvu zdravstva i Vladi Republike Hrvatske, s molbom da poduzmu hitne mjere kako bi se imunokompromitirani pacijenti zaštitili od novog vala pandemije COVID-19.

Riječ je o osobama oslabljenog imuniteta, osjetljivijima na zarazu i s bitno lošijim ishodima s COVID-19, čiji su odgovori na cjepiva protiv COVID-19, kako se ističe u pismu: neodgovarajući u usporedbi s općom populacijom, zbog čega je potrebno osloniti se na druge modele zaštite, kakvi su od ožujka u primjeni u sve više EU zemalja, uključujući i Sloveniju.

Oko tri posto svjetske populacije ne može razviti dostatan imunološki odgovor na cjepivo, dok je rizik od razvoja teškog oblika bolesti kod onkoloških bolesnika gotovo tri puta veći nego kod zdravih osoba. Kod cijepljenih pacijenata s transplantiranim organima rizik je 485 puta veći te svaki deseti takav pacijent umire! I predstavnici zdravstvene struke koji liječe najosjetljivije pacijente kao i sami pacijenti stoga apeliraju na što bržu primjenu najnovijih strategija liječenja i zaštite od COVID-19 za imunokomprimirane pacijente u Republici Hrvatskoj.

Ista poruka poslana je i ranije ovog mjeseca: na okruglom stolu Hrvatske udruge leukemija i limfomi te Koalicije udruga u zdravstvu s predstavnicima medicinske struke, pacijenti su progovorili iz perspektive „zatočenika pandemije“, za koje s popuštanjem mjera i s aktualnim porastom brojki novozaraženih, rizik raste, dok kvaliteta života i liječenja primarne bolesti padaju. Udruge pacijenata nadaju se stoga pozitivnom odgovoru nadležnih te što skorijoj primjeni novih preporuka za zaštitu od bolesti COVID-19, kakve pozdravljaju i vodeći domaći liječnici temeljem dvogodišnjeg pandemijskog iskustva s najranjivijim pacijentima i novih znanstvenih spoznaja.

“Uz cijepljenje, dodatna zaštita uključuje antivirusna sredstva i COVID-19 dugodjelujuća antitijela za prevenciju (CmAbs), u skladu sa suvremenim spoznajama, kliničkim iskustvom i praksom koju primjenjuje sve veći broj zemalja, uključujući i susjednu Sloveniju. Takva je praksa usklađena s odobrenjima Europske agencije za lijekove (EMA) i preporukama brojnih stručnih organizacija”, pojašnjava Dražen Vincek ispred udruge HULL, ističući i važnost nastavka socijalnog distanciranja i korištenja maski, posebice u javnom prijevozu, institucijama i bolnicama kojeg bi se trebali pridržavati osjetljivi pacijenti.

U pismu, koje su podržali i akademik Miroslav Samaržija, dr. med. (Hrvatsko torakalno društvo), te prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. med. (Hrvatsko onkološko društvo) naglašava se kako imunokompromitirane osobe čine više od 40 posto hospitaliziranih s probojnim infekcijama nakon cijepljenja, te kako je kod njih povećan rizik od bolničke smrtnosti, širenja na kontakte u kućanstvu te prenošenje SARS-CoV-2 mjesecima, što dovodi do rizika od nastanka i širenja potencijalno opasnih novih mutacija u širu populaciju.

“Svjesni smo da u javnosti postoji umor od mjera zaštite, no treba razumjeti i uvažiti opasnost koju virus i dalje predstavlja za dio građana. Pacijenti s oslabljenim imunitetom moraju biti uključeni u prioritetne skupine liječenja s onima koji se smatraju visokorizičnima i najosjetljivijim na infekciju COVID-19 i njima se treba osigurati sva dostupna i preporučena dodatna zaštita. Stjecanje aktivnog imuniteta cijepljenjem svakako je i dalje poželjno za one koji se na njega mogu osloniti jer, što je više ljudi cijepljeno, uključujući doze dopunskog cjepiva, to su i imunokompromitirane osobe zaštićenija”, pojašnjava predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, Ivica Belina.

– Ne samo da postoje lijekovi koji mogu liječiti infekciju, već i lijekovi koji ju mogu spriječiti i to za dugo vremena, klinička ispitivanja pokazuju da dugodjelujuća antitijela u preko 80 posto slučajeva štite od razvoja COVID-19 infekcije te umanjuju rizik od hospitalizacije i smrti kroz šest mjeseci. To je veliki iskorak koji omogućuje sasvim drugačiji pristup bolesnicima nego što je bio do sada, rekao je tom prilikom prof. dr. sc. Igor Aurer, pročelnik Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb.