Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija objavila je rezultate istraživanja o kontracepciji usmjerenog na unapređenje informiranosti i pristupa kontracepcijskim sredstvima u Hrvatskoj koja se nalazi pri samom dnu korištenja tih sredstava u Europi.

Prošloga tjedna, u Kući Europe u Zagrebu, predstavljani su rezultati istraživanja o kontracepciji usmjerenog na unapređenje informiranosti i pristupa kontracepcijskim sredstvima u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provela Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija, a na predstavljaju su uz projektnu voditeljicu udruge Sanju Siročić i koordinatoricu projekta i dopredsjednicu udruge Ljerku Oppenheim sudjelovale i stručnjakinja za kontracepciju Jasenka Gruić te voditeljica Odjela za promicanje spolnog zdravlja HZJZ-a Diana Jovičić Burić koja je predstavila rezultate istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih u Hrvatskoj.

Svrha ovog istraživanja bila je proučiti dostupnost kontracepcije u Hrvatskoj s obzirom na to da se prema Kontracepcijskom atlasu za 2024. Hrvatska suočava s brojnim izazovima u ovom području. Istraživanje je provela udruga Sofija od veljače do lipnja 2024., na uzorku od 1136 osoba. Većinu ispitanika činile su žene, njih 96 posto, a od toga 51 posto ispitanica pripada generaciji Z, 44 posto milenijalcima, dok je 5 posto iz generacije X. Glavni cilj bio je prikupiti relevantne podatke koji će omogućiti planiranje univerzalnog pristupa kontracepcijskim sredstvima i metodama. Atlas kontracepcije je alat koji je razvio Europski parlamentarni forum za seksualna i reproduktivna prava (EPF) koji procjenjuje i uspoređuje dostupnost i cjenovnu dostupnost kontracepcijskih metoda u europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Pruža podatke o nizu čimbenika kao što su dostupnost različitih kontracepcijskih metoda, osiguranje i zakonske propise, omogućujući kreatorima politika, pružateljima zdravstvenih usluga i skupinama za zagovaranje da identificiraju područja za poboljšanje i zagovaraju bolji pristup kontracepciji. Hrvatska se ove godine nalazi na 37 mjestu od ukupno 47 zemalja. U sklopu istraživanja proučavalo se navike, znanje i iskustva o kontracepciji, kao i kako različiti socioekonomski, regionalni i generacijski faktori utječu na pristup kontracepciji. Iz udruge Sofija istaknuli su da su također željeli saznati postoje li ograničenja u pristupu koja nisu zabilježena u Atlasu. Zabrinjavajuće je to da Hrvatska od 2020. ima pad s 59,3 posto na sadašnjih 47,3 posto.

Kako se Hrvatska nalazi pri samom dnu korištenja kontracepcijskih sredstava, pitali smo Ljerku Oppenheim koliko je za takvo stanje važna neinformiranost mladih i nepostojanje građanskog, odnosno seksualnog odgoja u školama.

“Neinformiranost mladih i nedostatak građanskog i seksualnog odgoja u školama stvarno igraju veliku ulogu u tome zašto se kontracepcijska sredstva malo koriste u Hrvatskoj. Posljedice toga su da mladi često nemaju pristup pouzdanim informacijama o kontracepciji, reproduktivnom zdravlju i prevenciji spolno prenosivih bolesti. Osim toga, nedostatak građanskog odgoja, koji bi mogao uključivati i seksualno zdravlje i prava, dodatno doprinosi njihovoj neinformiranosti. Drugi problem su društvene norme. Razgovor o seksu i kontracepciji je tabu tema. Također, postoji stigma oko upotrebe kontracepcije, što odvraća mlade od traženja informacija i zaštite. Pogotovo ako se nalazite u nekoj manjoj sredini gdje je problem dolazak do informacije a onda i do kontracepcije”, rekla je. Osvrnula se i na istraživanje i naglasila: “Ono što je isto tako naše istraživanje pokazalo je to da osobe često traže informacije na internetu, ali bez adekvatnog obrazovanja lako mogu naići na netočne ili neprimjerene izvore koji mogu biti kontraproduktivni, dakle opet se vraćamo na edukaciju. I na kraju, tamo gdje sve počinje i završava su političke i religiozne barijere. Nedostatak političke volje za uvođenje seksualnog odgoja u škole, a onda su tu i konzervativni religijski stavovi koji utječu na dostupnost i prihvaćanje kontracepcije. Kontracepcija nije i ne smije biti pitanje svjetonazora, nego je ljudsko pravo, pravo da imaš autonomiju nad vlastitim tijelom. Kontracepcija nije poziv na seks i promiskuitet, nego osnovna briga o vlastitom zdravlju. Sve ove stvari zajedno stvaraju situaciju u kojoj mladi ljudi u Hrvatskoj često nemaju pristup potrebnim informacijama i sredstvima za odgovorno planiranje obitelji i zaštitu spolnog zdravlja, nego su prepušteni sami sebi i Googleu.”

‘Najveći apsurd je kada, na primjer, 22-godišnji svećenici drže seminare o braku. Mladi katolici bez obzira na sve ulaze u spolne odnose vjerojatno s osjećajem krivnje i srama’

Sanju Siročić iz Udruge Sofija pitali smo što su otkrila njihova istraživanja na koji način mladi najčešće dolaze do informacija o seksualnom odnosu i potrebnoj kontracepciji, s obzirom na sve češću okrenutost prema internetu i Googleu. “Kroz ovo istraživanje otkrili smo da velika većina, čak 88 posto, odabire internet i društvene mreže za dolazak do informacija. S obzirom na ogroman nedostatak koji ostavlja nepostojanje seksualnog odgoja i adekvatnog savjetovanja o kontracepciji, taj nas podatak nije začudio. Na drugom se mjestu sa 62 posto našao razgovor s prijateljima. Ne čudi nas da je to jedan od načina kako se dijele informacije, posebno o temama koje su u javnosti predstavljene šturo i u velu srama. No upravo zato je i pomalo zabrinjavajuće to da su to dva glavna kanala za prijenos informacija. Razgovor s liječnikom odabralo je 55 posto građana. Posebno je iskočilo to da se najmanji broj informira kroz razgovor s roditeljima, tek njih dva posto. Zabrinjavajuće je da mlade osobe koje ne dobivaju informacije o kontracepciji u školi, niti u sklopu izvannastavnih aktivnosti, iste te informacije ne mogu dobiti niti kod kuće. Za to je teško kriviti roditelje, znajući da vjerojatno ni sami nisu primili takvu vrstu edukacije te je ne mogu prenijeti na svoju djecu. Zanimljivo je usporediti što su ispitanici odgovorili na pitanje gdje smatraju da bi trebali primiti te informacije. To su prema njima liječnici i zdravstveni djelatnici (91 posto), škola u sklopu novog predmeta (88 posto), dok oko dvije trećine smatra da odgovorni trebaju biti roditelji (78 posto)”, rekla je.

Kako je naglasila Ljerka Oppenheim, tamo gdje sve počinje i završava su političke i religiozne barijere te da konzervativni religijski stavovi utječu na dostupnost i prihvaćanje kontracepcije, pa smo je pitali koliko na tu temu kod mladih utjecaj imaju Katolička crkva i vjerske zajednice.

“Katolička crkva tradicionalno se protivi ‘umjetnoj’ kontracepciji, što je jasno izraženo u enciklici ‘Humanae Vitae’ pape Pavla VI. Katolička crkva smatra da je umjetna kontracepcija moralno neprihvatljiva i zagovara prirodno planiranje obitelji kao jedinu prihvatljivu metodu regulacije rađanja. Ova učenja značajno utječu na mlade katolike, posebno u zajednicama gdje je Crkva aktivno uključena u obrazovanje i pastoralni rad s mladima. Mi danas u školama umjesto seksualnog odgoja imamo vjeronauk. Mnogi pro-life aktivisti smatraju kontracepciju sredstvom koje omogućava i potiče promiskuitetno ponašanje, što oni vide kao moralno problematično. Neki oblici kontracepcije, poput intrauterinih uložaka ili pilula koje sprječavaju implantaciju oplođenog jajašca, smatraju se abortivnim”, rekla je.

Posebno je izdvojila i česte primjere svećeničkog naukovanja o braku i kontracepciji: “Najveći apsurd je kada na primjer 22-godišnji svećenici drže seminare o braku. Mladi katolici bez obzira na sve ulaze u spolne odnose vjerojatno s osjećajem krivnje i srama, a tu je čak pitanje i što je s osobama u braku kada o seksualnim i bračnim problemima predaju ljudi koji ili nikad nisu imali spolni odnos ili nisu nikad ni razmišljali o braku. Zato smatramo da osobe koje nemaju ova iskustva, nemaju što govoriti mladima o stvarima o kojima znaju samo iz teorija i knjiga. Jasno nam je da se oni drže svojih nauka i Biblije, no vjerska sloboda nije nametanje svoje vjere i učenja na druge. I oduzimanje slobode odlučivanja o vlastitome tijelu stavljati pod krinku brige za ljudska prava.” Smatra da ne bismo trebali zaboraviti da postoji i politička dimenzija protivljenja kontracepciji jer se konstantno širi strah da bi šira dostupnost kontracepcije mogla dovesti do smanjenja stope rađanja i negativno utjecati na demografske trendove. “Demonizacijom kontracepcije i sprječavanjem informacija nitko ne profitira. Pravo na tjelesnu autonomiju bi trebalo biti u svim zakonima, a ne da se u 21. stoljeću ponovo moramo boriti da očuvamo ta naša teško stečena prava i zato nam je strašan ovaj povratak takozvanim ‘tradicionalnim vrijednostima’”, rekla je.

‘Mladi u RH najčešće stupaju u prvi seksualni odnos sa 16 godina’, rečeno je na skupu | Foto: Udruga Sofija

Predstavljena su i istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih u Hrvatskoj koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo 2021. i 2022. koje je predstavila voditeljica Odjela za promicanje spolnog zdravlja HZJZ-a Diana Jovičić Burić. Ta su istraživanja pak pokazala da mladi najčešće stupaju u prvi seksualni odnos sa 16 godina. Stoga smo je pitali je li ta dob stupanja u seksualne odnose manja ili veća u odnosu na prethodna istraživanja. “Hrvatski zavod za javno zdravstvo je proveo istraživanje 2021./2022. među učenicima trećih razreda srednjih škola u Hrvatskoj. Ukupno je bilo uključeno 100 škola, barem 1 škola po županiji, s 2337 učenika, a medijan dobi bio je 17 godina. U ovom istraživanju smo zasebno ispitali upuštanje u spolne odnose prema vrsti spolnog odnosa – oralni, vaginalni, analni. Udio učenika koji je imao barem jednu vrstu spolnog odnosa je 31,6 posto, 33,4 posto mladića i 30,3 posto djevojaka. Prema rezultatima, medijan dobi prvog stupanja među učenicima koji su imali spolni odnos je 16 godina, neovisno o vrsti spolnog odnosa. Ovo istraživanje je prvi put provedeno te za usporedbu s drugim istraživanjima treba imati na umu različite metodologije i dob ispitanika. Prema rezultatima međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) iz 2018., u Hrvatskoj je 23,3 posto dječaka i 6,1 posto djevojčica dobi od 15 godina izjavilo da je imalo spolni odnos. Možemo reći da je zabilježeni veći udio učenika koji su imali spolni odnos u našem istraživanju u odnosu na podatke istraživanja HBSC-a očekivan, s obzirom na veću dob učenika, tj. 17 u odnosu na 15 godina”, rekla je.

Po tom istraživanju nešto manje od 50 posto ispitanika nije koristilo nikakvu kontracepciju pa smo je zamolili da komentira taj podatak. “Kako bismo dobili bolji uvid u korištenje kondoma pri stupanju u spolne odnose, u istraživanju smo se odlučili ispitati korištenje kondoma po učestalosti i po vrsti spolnog odnosa. Rezultati se dosta razlikuju ovisno o vrsti spolnog odnosa. Najviše nezaštićenih spolnih odnosa mladi su tako imali pri oralnom spolnom odnosu, njih 72,7 posto nije nikada koristili zaštitu, odnosno kondom. Veliki udio je i učenika koji su imali analni odnos i nisu nikada koristili kondom, njih 47,5 posto. Pri upuštanju u vaginalni odnos situacija je nešto bolja te 7,9 posto nije nikad koristilo kondom. No 46 posto ga je koristilo ponekad, što znači da su imali nezaštićen spolni odnos. Jedan od razloga nekorištenja kondoma pri spolnom odnosu zasigurno je nepromišljenost u donošenju odluka u toj dobi adolescencije. Tome doprinosi manjak znanja o mogućim rizicima, što su pokazali i rezultati u istraživanju, a s druge strane i upuštanje u druga rizična ponašanja kao što je konzumacija alkohola. U istraživanju smo ispitali i razloge nekorištenja kondoma te je drugi najčešći razlog nekorištenja kondoma, nakon vjerovanja partneru/ici 39,6 posto to da ga nemaju pri ruci 35,8 posto”, rekla je.

Istraživanje je pokazalo i da je gotovo 50 posto ispitanika imalo spolni odnos pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih droga. Stoga se nametnulo pitanje koliko je za to kriva neinformiranost mladih i nepostojanje seksualnog ili građanskog odnosa u školama u Hrvatskoj. “Konzumacija alkohola i psihoaktivnih droga doprinosi lošem prosuđivanju i procjeni rizika. Istraživanja ukazuju na to kako često dolazi do grupiranja rizičnih ponašanja, a na to ukazuju i ovi podaci. Preventivni programi trebaju biti usmjereni na jačanje znanja i bolje prosuđivanje informacija, ali i otpornosti mladih na vršnjačke pritiske pri donošenju odluka. Provjerene i točne informacije nužne su mladima i kako bismo oslabili društvene pritiske i razbili njihove često krive percepcije kao što su ‘jer to svi rade’, a zbog kojih donose odluke koje inače ne bi”, naglasila je Diana Jovičić Burić.

‘Istraživanje je pokazalo i da je gotovo 50 posto ispitanika imalo spolni odnos pod utjecajem alkohola ili pak pod utjecajem psihoaktivnih droga, a zbog neinformiranosti’

Zajedno s provedbom istraživanja Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva, uz suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja, u sklopu projekta “Živjeti zdravo”, “Elementa 1 Zdravstveno obrazovanje”, podelementa “Spolno zdravlje” kreirao je priručnik za edukaciju o spolnom i reproduktivnom zdravlju sa setom interaktivnih radionica. Kako je rekla Diana Jovičić Burić, “cilj je bio pružiti dodatne alate i ojačati zdravstvene djelatnike i odgojno-obrazovne djelatnike škola da u okviru svog djelokruga rada provode edukacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju usmjerene na mlade s naglaskom na zaštitu od spolno prenosivih infekcija i zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja. Navedene edukacije provedene su u svih 100 srednjih škola u kojima je provedeno istraživanje te su školama i ZZJZ-u predani priručnici i popratni materijali kako bi se provedba i ubuduće nastavila.”

Sanju Siročić pitali smo koliko su kontracepcijska sredstva dostupna u Hrvatskoj. “Prema rezultatima našeg istraživanja, jasno je da imamo velik problem s dostupnošću mnogih sredstava. Neka uopće nisu stavljena u promet naših lijekova i ako se za njih odlučite, trebaju se kupovati izvan Hrvatske. Do drugih je pak teško doći zbog niza drugih razloga. Kako saznajemo, ginekolozi na čiji se pregled ponekad čeka i više od mjesec dana, najradije propisuju kontracepcijske pilule koje samim time koristi 23 posto ispitanika uključenih u istraživanje. Gotovo polovica, njih 45 posto, koristi kondome kao metodu zaštite. Na trećem se mjestu s 18 posto osoba koje ga preferiraju našao prekinuti snošaj koji je teško nazivati metodom kontracepcije jer se u sjevernoeuropskim zemljama ne svrstava među metode zaštite od trudnoće, već se spominje kao neučinkovita i nepouzdana prirodna metoda. Ovakvi rezultati nam ukazuju na ogroman problem u dostupnosti modernih metoda koje se koriste u zemljama koje imaju bolji pristup kontracepciji. Stoga, dok ondje preporučuju primjerice kontracepcijsku injekciju koja djeluje zaštitno nekoliko mjeseci, ili implantat čije je djelovanje još dulje, mi se borimo s preprekama kod ugradnje spirale koje, prema našem istraživanju, koristi tek četiri posto osoba. Zbog nedostupnosti modernih metoda, naši su građani prepušteni korištenju svega dvije pouzdane metode – kondom i pilula i riskiranju korištenjem manje pouzdanih metoda zaštite”, rekla je.

U istraživanju stoji i da Hrvatska nema poseban program subvencije vezane uz kontracepcijska sredstva pa smo od Ljerke Oppenheim saznali kakva je situacija u ostalim europskim zemljama. “Dok Hrvatska nema poseban program subvencija za kontracepcijska sredstva, pogotovo za mlade, osobe lošijeg imovinskog statusa i nezaposlene, neke druge europske zemlje imaju razvijene sustave subvencioniranja i dostupnosti kontracepcije. Francuska je jedan od dobrih primjera u Europi kada je riječ o subvencioniranju i dostupnosti kontracepcijskih sredstava”, rekla je Ljerka Oppenheim.

Dok se ne pojača zdravstvena pismenost mladih u spolnom i reproduktivnom zdravlju, internet i bliski prijatelji i prijateljice će i dalje biti najdraži način za informiranje u Hrvatskoj.