Oko 22,3 milijarde kuna, sa čime ove godine raspolaže Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, bit će dovoljno za stabilno poslovanje zdravstvenih ustanova, ali ne i za vraćanje 2,5 milijarde kuna duga, smatraju u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja podupire ideju ministra zdravlja Darija Nakića da se dugove počne vraćati uvođenjem dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Ovogodišnji zdravstveni proračun dostatan je za poslovanje, no iz postojećih izvora dug se neće moći vraćati, rekao je Hini predsjednik UPUZ-a Dražen Jurković. Kao jednu od opcija za vraćanje dugova on navodi mogućnost uvođenja nadstandarda usluga koje bi se posebno plaćale i donijele zdravstvu dodatna sredstva, što je prije dva mjeseca najavio i ministar Nakić.

Dodatno osiguranje privatnicima

Jurković kaže da bi police dodatnog zdravstvenog osiguranja izdavali isključivo privatni osiguravatelji, a koliko bi one stajale na mjesečnoj i godišnjoj razini zasad je nemoguće odgovoriti jer još nisu definirani standardi.

Po UPUZ-ovu prijedlogu, imperativ bi bio zadržavanje dostignutog standarda zdravstvene zaštite, uključujući njegovu socijalnu komponentu. HZZO-ovo osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje trebalo bi ostati kvalitetno i dostupno svim građanima, solidarni javni zdravstveni sustav očuvan, a osnovna prava pacijenata zajamčena.

To, primjerice, znači da bi najjeftinije generičke lijekove i potrošni materijal standardne kvalitete, kao i dosad, pokrivao HZZO. No, građani koji žele kvalitetnije stentove, umjetna koljena ili kukove ili pak skuplje lijekove iste generičke skupine ubuduće bi ih mogli nadoplatiti, a medicinska pomagala i birati.

Na skupljim lijekovima zarada od 500 milijuna kuna

Takve mogućnosti otvorilo bi uvođenje nadstandarda, smatraju u UPUZ-u, a izračunali su da bi se doplatom skupljih varijanti generičkih lijekova moglo zaraditi oko 500 milijuna kuna, što je 10 posto ukupnoga godišnjeg proračuna za lijekove.

Jurković ističe da je na potezu Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, koja mora katalogizirati i standardizirati ugradbena medicinska pomagala i potrošni materijal da bi se uopće odredili nadstandard i mogućnost doplate.

U nadstandard bi ulazio i slobodan izbor specijalista u bolnicama što, kaže, nije zajamčeno zakonom, ali može ući u dodatno zdravstveno osiguranje.

Osim toga, u UPUZ-u spominju i obradu pacijenata koji nisu urgentni u sklopu hitne bolničke službe. To su akutni pacijenti 4. i 5. trijažne kategorije, koji inače pripadaju primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Bolničke hitne službe takve bi pacijente ubuduće primale samo uz privatna dodatna osiguranja ili doplatu na mjestu prijema.

Iz Ministarstva ništa o novom modelu

Nakić je još prije dva mjeseca najavio uvođenje nadstandarda i plaćanja gotovinom ili dodatnim osiguranjem svih usluga izvan osnovne zdravstvene zaštite, no nakon toga iz Ministarstva zdravstva u javnost nisu doprle nikakve informacije o tome kako će najavljeni model u praksi izgledati.

Na Hinin upit je li novi model na tragu UPUZ-ovih prijedloga, iz Ministarstva su samo odgovorili da se “smjernice izrađuju, a zasad s time ne žele izlaziti u javnost”.