Čak 70 posto građana želi uvođenje elektroničkog glasovanja, a dvije trećine njih vjeruje da je uvođenje moguće bez većih prepreka, objavila je Znanstveno razvojna inicijativa Zrin, koju vodi Damir Vanđelić, pozivajući se na istraživanje provedeno tijekom rujna i listopada.

Kako bi se uvelo elektroničko glasovanje trebalo bi donijeti Zakon o elektroničkom glasovanju koji će biti primjenjiv na sve izbore, koji će uvesti elektronički popis birača, definirati instituciju ovlaštenu za provođenje e-glasovanja, definirati civilno povjerenstvo za nadzor te će osigurati anonimizaciju i izbjegavanje dvostrukog glasovanja. Osim toga, potrebno je dodati po jedan članak u svaki od postojećih zakona koji reguliraju provođenje izbora u Hrvatskoj: „glasovanje moguće i elektroničkim putem na način propisan posebnim zakonom”, objavila je inicijativa.

Kažu kako bi najveći trošak uvođenja elektroničkog glasovanja bio na prvim izborima na kojima bi se uveo, a otvorena je i mogućnost financiranja cijelog projekta sredstvima iz EU fondova za “digitalnu i zelenu tranziciju”.

U istraživanju koji je za ZRIN telefonskom anketom na reprezentativnom uzorku od 650 osoba provela agencija Significo, 74,3% ispitanika smatra da će se uvođenjem elektroničkog glasovanja povećati izlaznost na izbore, 55,5% da bi takav sustav provođenja izbora bio pošteniji, a 56,1% vjeruje da bi se tako povećao stupanj demokracije. Najpoželjnijim sredstvom e-glasovanja građani ocjenjuju glasovanje putem mobilne aplikacije i preko sustava e-Građani ili sličnog, ali odvojenog sustava, dok su im najmanje poželjno sredstvo aparati za glasovanje na biračkom mjestu.

“Kada usporedimo dosadašnju izlaznost i želju za uvođenjem e-glasovanja po dobnim skupinama, može se vidjeti kako su na izbore češće izlazile osobe starije životne dobi koje ujedno imaju najmanju želju da se uvede e-glasovanje. Iako je vidno da želja za uvođenjem e-glasovanja opada s brojem godina života, ipak je bitno istaknuti da se za njega zalaže gotovo 55 posto populacije starije od 65 godina. S druge strane, osobe mlađe i srednje životne dobi pokazuju veću želju za uvođenjem e-glasovanja, no istovremeno su do sada na izbore izlazile u manjoj mjeri nego osobe starije životne dobi”, stoji u priopćenju Zrina.

„Istraživanje je, među ostalim, pokazalo kako izlaznost na sve vrste izbora raste kako raste dob. Želja za uvođenjem elektroničkog glasanja najveća je u dobnoj skupini 35-44 godine, a najmanja u dobnoj skupini starijoj od 65 godina, pri čemu valja imati na umu da je, prema popisu stanovništva iz 2021. broj građana u ovoj dobnoj skupini čini oko 22% ukupne populacije, što nije zanemarivo“, kaže Valentina Pavlović Vinogradac iz Zrina.

Bojazni građana vezane uz sustav elektroničkog glasovanja su očekivane i opravdane, međutim današnja tehnologija nam omogućuje da smanjimo rizike elektroničkog glasovanja na istu ili nižu razinu od onih prisutnih pri tradicionalnom načinu glasovanja, naglasila je Biljana Cerin iz Zrina.

„Troškovi elektroničkog glasovanja ne bi trebali brinuti budući da se očekuje digitalizacija i zelena tranzicija, za što nam na raspolaganju stoji novac EU fondova, a državna infrastruktura, sustav e-Građani, centar dijeljenih usluga, kao i stručnjaci koji trebaju implementirati sustav već postoje u za to odgovornim državnim tvrtkama poput APIS IT-a i naravno privatnom sektoru, koji je, kad je u pitanju IT u Hrvatskoj, na svjetski prepoznatim visokim razinama kvalitete. Pitanja prilagodbe postojećeg zakonodavnog okvira su prvenstveno pitanja političke volje“, ističe Biljana Cerin.

Predsjednik Zrina Damir Vanđelić zaključio je kako bi se e-glasovanjem, provedenim uz sve potrebne kontrolne mehanizme, postigla potpuna demokratizacija izbornog procesa. „Digitalizacijom želimo doseći transparentnije, nekorumpirano i učinkovitije društvo, kako u javnoj upravi tako i u biznisu, financijama…“, poručio je Vanđelić.