Vrhovni sud je potvrdio pravomoćnu presudu Općinskog suda u Zagrebu kojom je tužitelju koji je ugovorio kunski kredit dosuđeno i kasnije uplaćeno ukupno 24.500 eura, priopćila je u utorak Udruga Franak.
U toj udruzi dodaju kako je Vrhovni sud istodobno odbio zahtjev Privredne banke Zagreb za revizijom te presude.
PBZ tražio reviziju presude
Naime, zagrebački je Općinski sud 2021. presudio da su u kunskom ugovoru o kreditu ništetne ugovorne odredbe o promjeni kamatne stope jednostranom odlukom banke te je naložio PBZ-u plaćanje obeštećenja i uplatu sudskih troškova tužitelju. Tu je presudu Općinskog suda potvrdio i Županijski sud u Zagrebu 2021. godine. Stoga je PBZ tužitelju uplatio ukupno obeštećenje od 22.700 eura (tada je to bilo 171.000 kuna), kao i sudske troškove u iznosu 1800 eura (tada 14.000 kuna), i to za kredit koji je realiziran 2007. u iznosu 150.000 eura odnosno 1.110.000 kuna.
No, PBZ je nakon isplate obeštećenja, ističu u Udruzi Franak, od Vrhovnog suda zatražila reviziju presude. Na kraju je, napominju u toj udruzi, i Vijeće Vrhovnog suda u rujnu prošle godine potvrdilo pravo tužitelja, kojeg je zastupala zagrebačka odvjetnica Patricia Đurić, na naplatu obeštećenja zbog nezakonito povećanih kamata tijekom otplate kredita.
Kamatna stopa po modelu ‘uzmi ili ostavi’
Vrhovni je sud, ističe se u priopćenju Udruge Franak, utvrdio da nema zastare potraživanja, jer je zastara potraživanja počela teći tek nakon pravomoćnog utvrđenja djelomične ništetnosti ugovora.
Sudovi su, ističu u Udruzi Franak, utvrdili kako se presuda ne temelji na kolektivnoj presudi te da PBZ i tužitelj nisu pregovarali o kamatnoj stopa, nego je ona tužitelju ponuđena po modelu “uzmi ili ostavi“. Osim toga, PBZ u ugovoru nije utvrdio formulaciju na temelju koje će se mijenjati kamatna stopa, već je to radio vlastitim odlukama, bez jasno utvrđenih kriterija.
Ujednačena sudska praksa
U Udruzi Franak ocjenjuju da je sudska praksa Vrhovnog suda po pitanju svih kamatnih stopa u svim valutama ujednačena.
“Ako je korisnik kredita ili leasinga u kunama ili eurima (bilo da se radi o fizičkoj, bilo da se radi o pravnoj osobi), ugovorio kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke te je nakon početka otplate vjerovnik kamatu povećavao, onda korisnik kredita ili leasinga ima pravo na sve razlike između kamate naplaćene u povećanom iznosu i kamate po početnom otplatnom planu uz obračun zateznih kamata od dana svake naplate pa sve do isplate. Zastare potraživanja obeštećenja za preplaćene kamate nema“, poručuju iz Udruge Franak.
‘Banke ugovorile nekoliko stotina tisuća kredita s nezakonito ugovorenim kamatama’
Pozivaju se i na slične odluke Suda EU.
Aleksić: “Banke nemaju nikakve izglede na Ustavnom sudu, niti u Strasbourgu”
“Banke su ugovorile nekoliko stotina tisuća kredita s nezakonito ugovorenim kamatnim stopama, ali se to isto odnosi i na leasing ugovore. Radi se o ugovorima koji su ugovoreni prije 2013. godine, i to kako s potrošačima, tako i s pravnim osobama i obrtima. Da bi fizičke i pravne osobe dobile obeštećenja, moraju pojedinačno tužiti banku ili leasing društvo, jer drugog načina za obeštećenje nema. Budući da je sudska praksa potpuno ujednačena, onda su i takve tužbe siguran put za obeštećenje, pod uvjetom da se tužbeni postupak profesionalno odradi na zakonom propisani način“, zaključuju u Udruzi Franak.
Komentari