Udruga Blokirani tvrdi da se njezini članovi susreću s problemima u slobodnom raspolaganju novcem s bankovnih računa, unatoč prestanku ovrhe na novčanim sredstvima građana što je mjera pomoći uslijed pojave epidemije bolesti Covid-19.

Udruga u pismu Hrvatskoj udruzi banaka tvrdi da, i nakon što su na snagu stupile dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojima su računi deblokirani na tri mjeseca, prima “niz kontroverznih informacija s terena” gdje su njezini članovi “izloženi dodatnom stresu na šalterima banaka”.

“Naši članovi prenose da im banka ne dozvoljava slobodno raspolaganje deblokiranim računom nego usiljava pravo prvenstva prisilne naplate po raznim temeljima, kao što su rezervacija i naplata minusa”, kažu u Udruzi Blokirani.

Smatraju da banke time krše osnovnu svrhu i namjenu zakona, kao i pravo nadređenosti jačeg zakona uvedenog zbog promijenjenih okolnosti.

Naime, kako navode, pravo banke na naplatu ugovornog odnosa je znatno slabije od prava nadređenosti definiranim zakonom i praksom Europskog suda.

Smatraju da zakon kojim se građani štite od učinaka pandemije nije stvar interpretativne autonomije banaka nego da su sredstva na deblokiranom računu koja u tijeku sljedeća tri mjeseca budu uplaćena na račun pripadaju vlasniku računa.

Dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojima se propisuje zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima za razdoblje važenja posebnih okolnosti, odnosno do 17. srpnja ove godine uz mogućnost produljenja trajanja posebnih okolnosti za dodatna tri mjeseca, stupile su na snagu 18. travnja.

Po stupanju na snagu, Fina je zastala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba, što uključuje 234.587 građana/potrošača i 10.269 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost.

Također, zastala je s provedbom gotovo 1,1 milijun osnova za plaćanje.

Ovrha se iznimno nastavlja u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (druga uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (npr. račun pričuve zgrade i sl.).

Ovrha u odnosu na pravne osobe se nastavlja provoditi sukladno zakonu, ali se ne obračunava zakonska zatezna kamata.