Saborski zastupnici oporbenih klubova prozvali su vladajuće da izmjenama zakona o arhivima, muzejima i knjižnicama daju lokalnim čelnicima faraonske ovlasti u ruke, s obzirom na to da će moći sami postavljati ravnatelje kulturnih ustanova čiji su osnivači.
“Vi želite lokalnim čelnicima dati faraonske ovlasti po uzoru na AP-a koji je vas iz vladajuće većine i cijelo društvo navikao na to da je potpuno normalno da jedan čovjek sebi uzima za pravo upravljati i kadrovirati nad svima u državi”, kazala je zastupnica SDP-a Sabina Glasovac tijekom saborske rasprave.
Prema paketu izmjena triju zakona koja je Vlada uputila u saborsku proceduru, imenovanje ravnatelja i dijela članova upravnog vijeća javnih kulturnih ustanova više nije u nadležnosti predstavničkih tijela (općinska, gradska vijeća te županijske skupštine) već u nadležnosti čelnika izvršne vlasti (načelnici, gradonačelnici, župani).
“Predstavničko tijelo razvlašćujemo od bilo kakvog utjecaja nad upravljanjem tim institucijama. To što i dalje mogu raspravljati o proračunu tih ustanova nije dovoljno”, rekla je Glasovac.
Ako gradonačelnici ili župani dobivaju ovlast imenovanja ravnatelja kulturnih ustanova, nema razloga da im se ne dozvoli da sami imenuju i pročelnike ureda, ustvrdila je Anka Mrak Taritaš iz kluba Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom.
“Zašto nismo spremni raspravljati o tome? Ajde mi vi, koji ste bili župani, načelnici i gradonačelnici, objasnite kako vam je funkcionirati s nekim ljudima koje ste naslijedili od prije ili koji su iz neke druge političke opcije?”, pitala je Mrak Taritaš.
Hajdaš Dončić za Radio Nacional: Očekivao sam to, Plenković je sve istempirao
HDZ odbacuje
Zastupnici HDZ-a odbacili su teze da se radi o oduzimanju ovlasti vijećnicima na lokalnoj razini ili o politizaciji kulture.
“Mi ovim želimo naglasiti važnost osnaživanja izvršnih poslova u sve tri vrste ovih institucija, u arhivima, u knjižnicama i muzejima kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave”, rekla je Vesna Bedeković.
“Ovo je najbolji mogući način, da recimo gradonačelnik bira svoje suradnike zbog kojih je dobio mandat, a ne da mora trgovati preko gradskog vijeća”, odgovorio je Andro Krstulović Opara.
Zastupnica Možemo Urša Rukar Gamulin smatra da će spomenute zakonske izmjene imati suprotan učinak, odnosno da će potaknuti političku trgovinu.
“Ako je politička opcija na vlasti sklona trgovini i dogovorima s političkim akterima u skupštini, to će i učiniti. Ovaj je zakon ni na koji način neće u tome spriječiti, dapače olakšat će joj“.
Raukar Gamulin upozorila i na propadanje hrvatske filmske baštine
Osim toga, Raukar Gamulin upozorila je i na propadanje hrvatske filmske baštine, s obzirom na to da Ministarstvo kulture, kaže, nije izdvojilo novac za restauraciju klasičnih hrvatskih filmova.
“Filmski fond nakon toga treba staviti na raspolaganje svim knjižnicama i svim generacijama. Poražavajuće je da je na prijemnom ispitu na Akademiji dramskih umjetnosti prije nekoliko godina, samo jedan od sedamnaest kandidata za filmsku režiju znao tko je Fabijan Šovagović. Te generacije nemaju gdje vidjeti sjajne uloge velikana hrvatskog filma i kazališta“, izjavila je zastupnica.
Davor Dretar iz Domovisnkog pokreta u svom se govoru osvrnuo na hrvatske muzeje koji, prema njegovoj ocjeni, ne nude dovoljno usluga na internetskim stranicama, za razliku od inozemnih muzeja.
“U Malagi imate muzej Pabla Picassa, gdje se ovog ljeta održava izložba za koju ulaznicu možete kupiti već sad putem interneta. Čak je jeftinija nego na samom ulazu u muzej, dok kod nas takvo nešto u većini slučajeva nije omogućeno, a kamoli da muzeji otvore svoje internetske trgovine sa suvenirima i memorabilijama koje mogu biti u ponudi”, rekao je Dretar.
Predložene izmjene zakona zahtijevaju od ravnatelja arhiva da, u slučaju odbijanja zahtjeva korisnika za korištenjem arhivske građe, napišu rješenje na koje se korisnici potom mogu žaliti povjereniku za informiranje.
Tu je odredbu pozdravio Nino Raspudić (Most), ali njegov klub ipak neće podržati izmjene zakona jer se ne slaže s načinom imenovanja ravnatelja ustanova koji se predlaže.
“Kada u školi netko ima dvije negativne ocjene, ako je jednu ispravio a druga je ostala, ne može se proći godina”, rekao je Raspudić.
Komentari