Sindikati učitelja i sveučilišnih profesora traže više plaće i kvalitetnija materijalna prava, objavili su na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja te Vilim Ribić i Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na konferenciji su govorili o zahtjevima sindikata javnih službi u pregovorima za novi Temeljni kolektivni ugovor, prenio je N1.

Tri su glavne stavke koje sindikati traže: uvođenje 13. plaće, povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama te zahtjevi oko drugih materijalnih prava, poput prijevoza i sistematskih pregleda.

Prva je govorila Sanja Šprem koja je rekla da će božićnica u sustavu školstva biti isplaćena 17. prosinca.

“Sindikalna strana smatra da je važno osigurati prava zaposlenika u javnom sektoru na četiri godine. Otvorili smo zahtjev za isplatom 13. plaće u sustavu javnih službi, a neovisno o rastu plaće i isplate 13. plaće, pregovaramo o rastu osnovice za naredni period. Naglasak stavljam na otvorena pitanja vrijednosti sistematskih pregleda i naknade prijevoza. Dosadašnji ugovoreni iznos od 500 kuna je nepromjenjiv. Za taj iznos se ne može puno toga napraviti, ugovoreno se ne može napraviti. Kuna po kilometru za prijevoz nije dovoljna. Tražimo isplatu regresa, dosad je bio iznos 1500 kuna, mi tražimo 2000 kuna. Za dar za djecu tražimo 700 kuna, dosad je bilo 500 pa 600”, rekla je Šprem, prenosi Index.

Matija Kroflin je rekao da njihovi zahtjevi ovise o tome što će Vlada reći o osnovici i 13. plaći. “Naš je zahtjev bio da ona bude u razini prosječne plaće za svakog zaposlenika. Ovisno o toj poziciji, ovisit će i iznosi drugih materijalnih prava. 13. plaća nije nikakva zamjena, ako se dogovorimo oko toga, ona nije zamjena za rast osnovice. Naša su očekivanja da će osnovica iduće godine rasti, naš je zahtjev da osnovica raste kako raste i privreda, naše plaće su rasle tek 2019. i 2020. nešto brže nego u privredi, dotad su sporije rasle. Minimalno toliko očekujemo rast koliko očekujemo da će biti rast plaća u privredi”, kazao je dodajući da smatraju da su ekonomske okolnosti u Hrvatskoj dobre.

Na početku pandemije su stvari izgledale loše. Međutim, to se nije materijaliziralo, Hrvatska će se ove godine vratiti na razinu iz 2019. Nadoknadit ćemo pad u jednoj godini onoga što je uzrokovala pandemija. Imat ćemo smanjenje javnog duga, projekcije su da će Hrvatska u iduće tri godine biti jedna od najbrže rastućih gospodarstava, rejting nam je povećan, sve to stvara neke povoljne okolnosti. Na krilima svega toga smatramo da su naši zahtjevi opravdani”, rekao je.

Vilim Ribić naglasio je da je “došlo vrijeme da za sve radnike u Hrvatskoj uvedemo 13. plaću, ne samo za javne službe.

“Veliki broj zemalja u EU ima 13. plaću, a Portugal ima čak i 14. Puno više zato jer je urgentna potreba rasta cijene rada u Hrvatskoj kako bi se zaustavilo iseljavanje. Izgubili smo 300 tisuća vrlo kvalitetnih ljudi. Siromašne zemlje financiraju bogate zemlje šaljući im svoje najbolje ljude. Tome se može parirati da se poveća cijena rada”, rekao je Ribić.

“Otvoreno je pitanje ‘kako ćemo mi to financirati, državni proračun ima svoje domete’. Ta priča ne bi smjela egzistirati, to nije istinito, državni proračun nije zadan kao sveto pismo, on je politički dokument, ono što odgovara vladajućoj stranci je prioritet i za to novca ima. U proračunu ima onoliko novaca koliko to politika odluči. Samo 8 posto državnog proračuna je 13. plaća, ovo je sada prilika, em novca ima, nije samo da mi vidimo da je gospodarstvo u dobrom kretanju, to vidi i govori premijer i mi mislimo da on govori istinu ovaj put. Ali ako govori istinu, kome to bogatstvo treba i kome ono služi? Imaju li građani ove zemlje pravo particpirati u tome bogatstvu? Svi radnici u zemlji trebaju u nekom vremenu participirati u hrvatskom bogatstvu, a to je da im se da 13. plaća. Ako postoji neki problem, ok, možemo reći neka to bude pola 13. plaće prve godine, a druge godine cijela”, rekao je Ribić.