Nakon izlaska iz kina, 28. veljače 1986 godine u centru Stockoholma, hicima iz pištolja, ubijen je tadašnji švedski premijer Olof Palme. Prije dva dana,  10. lipnja 2020., Krister Petersson, glavni tužitelj na dugoočekivanoj tiskovnoj konferenciji obznanio je rezultate istrage

Pripremio: Petar Fehir

Za ubojstvo Palmea odgovoran je Stig Egström, poznatiji kao Skandiamanen. Kodno ime dolazi od tvrtke u kojoj je bio zaposlen. Budući da je Stig Engström preminuo 2000. godine Petersson je odlučio okončati istragu. Nijedan svjedok nije vidio lice ubojice i nijedno oružje nije moglo biti povezano s mecima na mjestu zločina.

“Prema svemu tehnički dokazi nam neće moći pomoći. Moramo procijeniti što se dogodilo na osnovi raspoloživog materijala”, rekao je Petersson.

Stig Engström je radio u osiguravajućem društvu Skandia, pored mjesta ubojstva i kretao se u Palmeovim krugovima. Engströmova odjeća odgovara izjavama nekolicini svjedoka o počinitelju koji bježi – tamnom kaputu i nekoj vrsti pokrivala za glavu. Također se čudno ponašao u danima nakon početne istrage, izjavio je tužitelj, te je pružio niz informacija o tome što je vidio i učinio.

“Da je današnja Palme Grupa bila aktivna prije 34 godine, Stig Engström bi bio uhićen. Moja procjena je da postoji dovoljno okolnosti na temelju kojih bi bio pritvoren. Ali nisam toliko glup da kažem da je samo ovaj materijal dovoljan da tvrdimo da je zločin dokazan.”

Brojevi iz Palme istrage su zapanjujući.
Sakupljeno je više od 22.400 priloga, uključeno je bilo 90.000 ljudi, a 10.000 ih je ispitano. Njih 134 je priznalo ubojstvo.  Najpoznatiji “ubojica” bio je Christer Petersson koji je za ubojstvo Olafa
Palmea osuđen 1989. godine, ali ga je viši sud iste godine oslobodio zbog nedostatka dokaza.

Najjači trag je pak vodio do PKK (kurdijske radničke partije), nakon prisluškivanja telefonskih razgovora dvadesetorice njihovih članova. No i ta je, kao i mnoge druge teorije, odbačena. U javnosti je dugo kružila priča da su ga ubili “njegovi” politički protivnici zbog njegovih liberalnih i često socijalističkih stavova, čime se zamjerio mnogima, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

Rezultat istrage je u Švedskoj dočekan s razočaranjem i kritičkim osvrtima. Čak je i bivši istražitelj Hans Olivebro, koji je vodio istragu prvih deset godina, prozvao Peterssona da nije smio izaći pred javnost s ovom objavom, jer za to nema dovoljno argumenata.