Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba, opisuje kako je izgledao lov na tri zmije bjelice u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta te upozorava da se zmije znaju zavući u garaže i automobile

Prošlog mjeseca u samom središtu Zagreba, u dvorištu HNK, uhvaćene su tri zmije, od kojih je jedna bila duga čak 140 centimetara. Nasreću, radilo se o neotrovnoj vrsti zmija bjelica koje je moguće vidjeti na širem zagrebačkom području, a negativne posljedice nisu zabilježene.

No u Nacionalnom parku Paklenica, šestogodišnjeg dječaka koji je s roditeljima iz Belgije stigao na odmor, ugrizao je poskok. Dječak je prevezen u zadarsku bolnicu gdje je dobio protuotrov, a kako je njegov otac kasnije ispričao za lokalne medije, život mu je spašen u zadnji čas, jer se otrov već proširio po njegovu tijelu. Nesreća se dogodila dok je obitelj šetala šumskom stazom: mališan se uhvatio za jednu granu na kojoj je stajao poskok.

U Hrvatskoj živi čak petnaest različitih vrsta zmija, a ljubitelji prirode ističu kako je to dobro, jer su one u biljnom i životinjskom svijetu vrlo korisne. Ključno je pravilo: ne prilaziti tim gmazovima i ne uznemiravati ih.

O tome kakvo je stanje na području Zagreba te na koje je najčešće vrste moguće naići, za Zagreb News govorio je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba, u čijem je sastavu Sklonište za nezbrinute životinje u Dumovcu.

Detaljno je opisao i kako je izgledao lov na tri bjelice u dvorištu HNK.

“Iz kazališta je stigla dojava u Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba da se sumnja na prisutnost zmija na jednoj parceli. Ranije je iz Skloništa dana uputa da im se javi čim netko uoči zmiju. U tom bi slučaju terenska ekipa izašla na lokaciju i preselila zmiju na mjesto gdje zmija neće ometati ljude, ni ljudi nju. HNK je potom, kako su javili mediji, kontaktirao udrugu Zmijolovac koja je na krenula u potragu za zmijama te ih na kraju pronašla tri”, ispričao je Skok.

Na pitanje kako uopće prepoznati bjelicu i koliko su one česte na našem području, istaknuo je kako je ta vrsta zakonom strogo zaštićena, a spada u jednu od neotrovnih zmija koje žive u Zagrebu i okolici.

Hrani se manjim glodavcima i pticama, a mnogi je zbog sličnosti s bjelouškom znaju zamijeniti za tu vrstu. Bjelica i bjelouška maslinasto su zelene ili smećkaste boje, s više ili manje izraženim bijelim šarama na stražnjem dijelu glave. Obje vrste mogu biti duže od metra.

Ljeti su zmije manje uočljive. Potreban je oprez – posebno uz rijeke i šumska područja

Tijekom proljetnih mjeseci zmije se bude iz zimskog sna i tada su mirnije, odnosno sporije napuštaju svoja mjesta, pa ih građani lakše uočavaju, potvrdio nam je ravnatelj ZOO-a.

“Ljeti su zmije tijekom dana manje uočljive. U najtoplijem dijelu dana su manje aktivne”, naglašava naš sugovornik te dodaje i da su zmije neizostavni dio urbane bioraznolikosti. Nastanjuju razne zelene površine u gradu, od dvorišta preko parkova do šuma i područja uz potoke i rijeke.

U gradskim područjima nije rijetka pojava da se zmije zavuku u garaže, okućnice, pa i automobile, što pak kod građana redovito izaziva strah i paniku. No, stručnjaci ističu i da razloga za strah ipak ne bi trebalo biti.

Stanovnici Zagreba, kako nam je kazao Skok, najčešće nailaze na neotrovne zmije. A evo i odgovora na pitanje što savjetovati građanima, kako se uopće ponašati dođe li do susreta s tim gmizavcima.

“Naš je glavni savjet da svatko nastavi svojem putem. Ne preporučujemo da se građani zaustavljaju kraj zmija ili, još gore, da im prilaze. Ako žele doznati o kojoj je zmiji riječ, mogu pokušati zapamtiti njezina glavna obilježja. Ako su pak na sigurnoj udaljenosti, mogu je eventualno fotografirati koristeći uvećanje. Tako će naknadno moći identificirati zmiju. Znatiželjom nikako ne smiju ugroziti sebe, druge ljude u svojoj blizini ili životinju”, naglašava ravnatelj maksimirskog ZOO-a.

Zmije najčešće osjete vibracije tla pri dolasku ljudi, pa se od njih miču. Zato su najčešće izvan naših pogleda. Ako je netko uspio fotografirati zmiju, kako bi utvrdio o kojoj je vrsti riječ, može koristiti aplikaciju za prepoznavanje vrsta biljaka i životinja. Ako je građanin na zmiju naišao u gradu i smatra da je treba premjestiti, najbolje je da nazove Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba, savjetuju iz Maksimira. Terenska ekipa Skloništa doći će u najkraćem roku i zmiju premjestiti u prirodu.

U Hrvatskoj žive tri otrovne vrste zmija: dvije je moguće susresti na području Zagreba – riđovku i poskoka. U slučaju ugriza zmije, neophodno je što brže javiti se liječniku.

Na pitanje imaju li porast temperature i toplija ljeta veze s pojavom više zmija ove godine, Damir Skok tumači kako na brojnost populacije neke životinje utječe niz čimbenika – od pristupa hrani preko vremenskih uvjeta i bolesti, do brojnosti vrste koja je iznad nje u prehrambenom lancu. Zmije se hrane sitnim glodavcima i zbog toga su izuzetno korisne u ekosustavu – smanjuju broj miševa.

Od ukupno 15 vrsta zmija koje žive u Hrvatskoj, čak 12 ih je neotrovno i nisu opasne, ističu stručnjaci. Zbog blage klime u Hrvatskoj su zmije vrlo široko rasprostranjene, a najviše vrsta je moguće naći u krškom području.

Na kontinentu te nešto manje u krškom uz vodu, česte su bjelouška i ribarica. Posljednja je najčešće sivkasta ili smećkasta, ali katkad i žućkasta ili zelenkasta, a bjelouška može biti tamnije ili svjetlije siva, smeđa, čak i crna, s prepoznatljivim bijelim (ponekad žutim) uškama. Obje vrste dobro plivaju, a ribarica i dobro roni.

U kontinentalnim dijelovima Hrvatske vrlo je rasprostranjena upravo bjelica. Radi se o neotrovnoj velikoj zmiji koja može narasti i preko dva metra. Dobar je penjač i veći plijen ubija davljenjem. I smukulja je česta vrsta kontinentalne Hrvatske, a živi i na nekim otocima poput Krka, Cresa i Brača. Smukulje zbog dva reda tamnih pjega koje su iza glave malo veće katkad su u obliku rogova ili krune ljudi zamjenjuju za riđovke.

O kojoj se god vrsti radilo, osnovno je pravilo – ne prilaziti im.