Učiteljica Ana Bajo iz Osnovne škole Grigor Vitez odlučila je 2019. pomaknuti stvari te je u sklopu sata razrednika uvela projekt Glazbena abeceda, uvid u povijest i značenje rocka i rock bendova. Štoviše, čak je svoje učenike, uz podršku roditelja, odvela u Tvornicu kulture na koncert Partibrejkersa kako bi iz prve ruke i iz prvih redova doživjeli čisti, žestoki, iskreni rock’n’roll. Ubrzo potom rodila se ideja o organizaciji koncerta školskih bendova koji će se zvati Superval. Početak, kao i svaki, nije bio lagan. „Kada smo 2019. započeli s projektom Superval, imali smo veliku ambiciju stvoriti platformu koja će mladim ljudima u Hrvatskoj pružiti priliku da se izraze i predstave svoj rad“, prisjetila se Ana Bajo te istaknula koliko je iznenađena uspjehom festivala: „Nisam mogla ni sanjati da će Superval postati toliko popularan, a brzina kojom raste je nevjerojatna i jedva je i sama mogu pratiti. Najviše iznenađuje velika količina autorskih bendova. Za zadnji Superval pristigla je čak 51 prijava te je odabrano 30 bendova, od kojih je njih 26 imalo barem jednu autorsku pjesmu, a većina cijeli autorski repertoar. U Zagrebu postoji cijela scena srednjoškolaca koji jedni drugima odlaze na koncerte i to me najviše veseli.“

Zahvaljujući uspjehu njezina projekta, Superval se proširio i izvan granica Hrvatske te dobio novu verziju, Superval+. U suradnji s državama u kojima postoje inicijative slične Supervalu, koje podupiru i promoviraju izvođače školskog uzrasta, novi program Superval+ omogućit će kvalitetnim autorskim bendovima sa Supervala da pokažu talent izvan Hrvatske. Tijekom školskih praznika u Zagrebu će se održati koncerti na kojima će sudjelovati potvrđeni autorski bendovi sa Supervala i jedan bend izvan Hrvatske. Tako se u suradnji sa Špil ligom Kina Šiške iz Ljubljane, u Zagrebu održao prvi Superval+ koncert, a svirali su Linija 109, Smrdljivi Martini i Špil ligni, pobjednici 10. sezone slovenskog natjecanja glazbenika srednjoškolskog uzrasta Špil liga.

‘Za posljednji Superval pristigla je čak 51 prijava te je odabrano 30 bendova, od kojih je njih 26 imalo barem jednu autorsku pjesmu, a većina cijeli autorski repertoar’, ističe osnivačica Ana Bajo. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kako je uopće došlo do suradnje sa slovenskom Špil ligom i ljubljanskim Kinom Šiška? „U ožujku je u Močvari organiziran Substrat, prva međunarodna konferencija nezavisnih prostora i klubova. Na jednom od panela upoznala sam jednog od organizatora konferencije Nika Drozga, koji mi je rekao za Špil ligu u Sloveniji, u čijoj organizaciji sudjeluje. Mene je to odmah zainteresiralo pa sam se našla s Nikom u Ljubljani za vrijeme Ment festivala te smo razmijenili informacije o svojim projektima i složili se da bismo mogli napraviti suradnju. U rujnu smo i Nik i ja sudjelovali na istom panelu na SHIP-u u Šibeniku te sam ubrzo nakon toga dobila konkretnu ideju o novom programu Superval+.“

Iduće godine tako će jedan hrvatski bend svirati u Ljubljani, a zanimljivo je da su jedni od pobjednika Špil lige bili i Joker Out – grupa koja je ove godine osvojila Europu serijom rasprodanih koncerata te predstavljala Sloveniju na Eurosongu – što dovoljno govori o kvaliteti tog natjecanja. Za mišljenje o tome koliko se zapravo Superval uspio nametnuti kao važan prvi korak za nastup pred publikom i početak karijere mladih bendova, pitali smo dugogodišnjeg urednika i voditelja emisije „S domaće pop i rock scene“, glazbenog urednika na Hrvatskom radiju i Radio Sljemenu Roberta Urlića. „Prva stvar kod Supervala koja mi se svidjela jest da se razvijao postupno, od edukacije u razredu preko stvaranja školskog benda pa tek onda do festivala koji je u dva posljednja izdanja prerastao u dvodnevni, jer se oformljuje i prijavljuje sve više bendova. Ono što je najvažnije, a na čemu Ana Bajo inzistira od početka, Superval nije natjecanje, ne dijele se nagrade jer uspjeh je već i nastup na velikoj pozornici u profesionalnim uvjetima. Upravo to mladim bendovima kronično nedostaje. Moram priznati da takav entuzijazam, želju, volju, energiju, pa i zajedništvo nisam vidio od davnih dana, a euforiju publike mogu usporediti jedino s današnjim trap koncertima. Što znači da ima mlade publike koja voli i sluša rock, želi čuti i vidjeti svoju generaciju i ima puno toga reći i pokazati, samo joj treba prilika, a Superval je pruža. I ne samo to, otvorio im je vrata za dalje pa neki bendovi pune klubove, nastupaju na festivalima kao što su InMusic ili SHIP“, rekao je Urlić.

Glazbeni kritičar Zoran Stajčić napisao je nakon finala u lipnju da je Superval najbrže rastući festival, po posjećenosti i po utjecaju. Ana Bajo opisala je utjecaj Supervala na tinejdžere u Hrvatskoj: „Velikom broju tinejdžera koji su bili sudionici na Supervalu, bilo kao izvođači ili kao publika, Superval je najbitniji događaj u godini. Bendovi iz Zagreba imaju kroz godinu koncerte po Zagrebu, ali mnogi ističu da im je nastup na Supervalu najbitniji. Također, sve više tinejdžera izvan Zagreba dolazi na Superval pa su tako ove godine došli mladi iz Šibenika, Pule, Siska, Valpova i Sarajeva. Osim sjajnih koncerata, bitan segment su druženje i povezivanje bendova i publike pa su tako na Supervalu nastala neka nova prijateljstva, a i neke nove ljubavi.“

Koliko je tinejdžerima danas teško odmaknuti se od gadgeta i interneta te uz društvo, koncerte i rock’n’roll brusiti već izgubljenu vještinu socijalnih kontakata uživo? „Tehnologija je postala dio života. Superval je dokazao da se mogu maknuti od tehnologije te uživo sa svojim vršnjacima uživati u koncertima. Danas je, nažalost, postalo normalno svaki trenutak bilježiti kamerom i objavljivati na društvenim mrežama. Užasno me to živcira i smeta mi na koncertima te svake godine prije Supervala upućujem molbu posjetiteljima da ne snimaju i ne fotografiraju, nego da uživaju i jako sam sretna što je toga na Supervalu zaista malo“, rekla je Ana Bajo.

‘Velikom broju tinejdžera koji su sudjelovali na Supervalu, kao izvođači ili kao publika, taj festival najbitniji je događaj u godini’, tvrdi Ana Bajo. FOTO: Superval

Robert Urlić pohvalio je potez učiteljice Ane Bajo koja je započela s edukacijom o važnosti rock scene u osnovnim školama i pokrenula Superval. „Naravno da je hvalevrijedan i vrlo važan jer, koliko znam, okidač za takav Anin potez bila je spoznaja da djeca u osnovnoj školi ili barem velika većina njih nikad nisu čula za rock, da uopće ne znaju što je to, a kamoli da su ga slušali. Sreća je što je ova profesorica matematike i velika zaljubljenica u glazbu i što je imala i volju i želju pokrenuti tako nešto. Mislim da bi se i u obrazovnom sustavu, kada govorimo o glazbenoj kulturi, neke stvari u 21. stoljeću trebale promijeniti. Nažalost, nastava se svodi na galopirajuće svladavanje povijesti glazbe, a ne sluša se gotovo ništa ili možda tek povremeno Beethovena, Mozarta ili Bacha, odnosno, klasičnu glazbu. Šteta, jer taj rock među nama je više od sedamdesetak godina i donio je, a i promijenio puno toga u svijetu ne samo mladih, nego i zrelijih generacija. Superval je rezultat velikog angažmana i entuzijazma pojedinca da napravi nešto uistinu bitno i veliko, a to bi trebao raditi ili barem pokrenuti sustav. Ili je možda i bolje ovako.“

Kroz razgovor s poduzetnom učiteljicom saznali smo i da je ipak najveći utjecaj po pitanju rock glazbe vezan uz kućni odgoj te da učenici iz obitelji koje slušaju rock glazbu znaju puno i s roditeljima pohode koncerte. Naglasila je i da su njezini aktualni „osmaši“ već treća generacija „Glazbene abecede“ te da je za razliku od prijašnje generacije, u ovoj dio učenika izrazito zainteresiran za takav projekt, a dio totalno nezainteresiran. „Ponekad nemamo vremena, ali smo u prošle tri godine preslušali sve planirane bendove“, istaknula je. Iako je na početku bilo niz problema pri samoj organizaciji prvog Supervala, s vremenom su stvari sjele na svoje mjesto, pa tako i interes organizacija, ali i institucija. „Imamo sve veću podršku, sve više organizacija i institucija napokon prepoznaje Superval i želi pružiti pomoć i podržati mlade bendove. Moram izdvojiti INmusic festival koji je prvi ponudio konkretnu suradnju te dao priliku bendovima sa Supervala da na njemu nastupe 2022., što je jako velika stvar“, rekla nam je ponosna učiteljica te dodala da su prošle godine organizirali i turneju kroz četiri hrvatska grada koju ove godine planiraju i proširiti. Da se stvari kreću iznimno brzo i da festival Superval doista raste do profesionalne razine, govori i činjenica da je već raspisan natječaj za novo izdanje najavljeno za 14. i 15. lipnja 2024. Osim toga, snima se kompilacijska ploča s deset autorskih pjesama deset bendova koji su nastupili na Supervalu. Snimaju u profesionalnom tonskom studiju Srđana Sekulovića Skansija.

Iako je riječ o rock festivalu, želja je Ane Bajo da Superval bude platforma za sve talentirane glazbenike, bez obzira na žanr, pa ne čudi što se već među prvim ovogodišnjim prijavama našla i jedna hip hop grupa. Prijave za nastup na Supervalu 2024. otvorene su za izvođače koji izvode autorsku glazbu i/ili obrade te pohađaju osnovnu ili srednju školu i primaju se do 1. prosinca. Nakon isteka roka organizacijski tim preslušat će prijave te 22. prosinca objaviti tko nastupa na sljedećem izdanju festivala. S obzirom na brzinu razvoja i rasta festivala, kao i na suradnju sa Slovenijom, Ana Bajo otkrila je planove za širenje i na druge države regije: „Osim Slovenije, drugi partner u Superval+ programu je Srbija i imamo dogovorena oba koncerta, i u Hrvatskoj i u Srbiji. Oni 13 godina organiziraju natjecanje školskih bendova u Beogradu, a u studenome prvi put organiziraju natjecanje na razini države Rok Serbika. Pozvani smo u Zrenjanin kao gosti te će tamo svirati naš bend Gradske Bitange iz Valpova. S njima me je spojio Zoran Kostić Cane (Partibrejkersi), moj dobar prijatelj koji je od starta upućen u ideju i razvoj Supervala. Postoje još dvije države u kojima postoje slične inicijative, Austrija i Makedonija, ali s njima tek trebam dogovoriti suradnju.“

Kao dugogodišnji glazbeni urednik i i otac tinejdžera koji je sa svojim bendom Smrdljivi Martini već sudjelovao na Supervalu, Robert Urlić ocijenio je prate li mediji u Hrvatskoj dovoljno mlade glazbenike na početku karijere, od kojih su neki svoj prvi nastup imali upravo na Supervalu. „Mediji prate ono što im donosi klikove i teško je očekivati da će se posvetiti mladim rock glazbenicima, jer oni ipak ne pune Arene i nose samo pozitivu, bez senzacionalizma, što medijima i nije zanimljivo. Žalosti me što ni specijalizirani glazbeni portali nisu veću pozornost i prostor dali Supervalu, pogotovo bendovima koji su proizašli iz tog projekta. Ali bit ću iskren, možda sam ipak malo pristran. Naime, moj sin Lovro je dio te priče i upravo je on sa svojim frendovima iz razreda osnovao bend Smrdljivi Martini kako bi se s autorskim pjesmama mogao prijaviti na Superval. Nakon svirke i uspjeha koji su doživjeli, brojnih pozitivnih komentara, uslijedili su koncerti i gostovanja što im je dalo dodatni motiv za daljnji rad. Nemojmo zaboraviti da kada govorimo o važnosti podrške spomenemo i podršku institucija koje su prepoznale Superval, od Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba do Hrvatske glazbene unije, jer bez njihove potpore i određene financijske injekcije sve bi bilo puno teže. Zaključno, Superval se pokazao kao izvrsna ideja i platforma koju treba razvijati i pružiti joj podršku i pomoć sa svih strana“, zaključio je Urlić.