Brojke su porazne. Istraživanja govore da oko 30 posto učenika u Hrvatskoj koristi internet više od četiri sata dnevno. Čak četvrtina njih uviđa i kaže kako previše vremena provode u virtualnom svijetu. Jedan posto srednjoškolaca zadovoljava kriterije za dijagnozu ovisnosti o internetu, a 20 posto srednjoškolaca pokazuje probleme povezane s prekomjernim korištenjem interneta. To znači da su ovom zabrinjavajućom pojavom zahvaćena čak četiri učenika po razredu.

Ovi zabrinjavajući podaci motivirali su stručnjake sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) i Hrvatski Telekom da osmisle i provedu da osmisle i provedu program “Alati za moderno doba”.

Riječ je o prvom strukturiranom i znanstveno utemeljenom programu koji želi prevenirati rizična ponašanja osnovnoškolaca, prije svega učenika 7. i 8. razreda, a potom i adolescenata u virtualnom okruženju.

U početku, program se provodi u pet gradova, a sudjelovat će više od sto škola iz 17 županija. Kroz 11 strukturiranih i interaktivnih radionica učenici će razvijati socio-emocionalne vještine i steći alate radi boljeg snalaženja u stvarnom životu i online okruženju. Program vode educirani stručni suradnici i nastavnici.

Photo: HT

Škola kao mjesto prevencije

U prvoj godini projekta za buduće voditelje preventivnog programa osigurano je šest trodnevnih edukacija u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Dubrovniku. Edukacije se provode u okviru Centra za cjeloživotno učenje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Završetkom edukacija, stručni suradnici i nastavnici provodit će program kao dio sustavnih preventivnih školskih aktivnosti.

Prva edukacija za implementaciju programa prevencije ponašajnih ovisnosti i rizičnih ponašanja u virtualnom okruženju održana je u Zagrebu, u sjedištu Hrvatskog Telekoma.

Na prvoj edukaciji sudjelovalo je 38 stručnih suradnika i nastavnika iz 19 osnovnih škola iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Njih su stručnjaci educirali kako provesti spomenuti program u školama. Svi su dobili priručnik i radne bilježnice za učenike, materijale uz pomoć kojih će primjenjivati program u sedmim i osmim razredima osnovnih škola.

Voditelj projekta profesor Neven Ricijaš s ERF-a kaže da je cilj programa osnaživanje socio-emocionalnih vještina kod djece tako da ne dođe do ekscesivne ili problematične uporabe digitalne tehnologije. One su, dodaje, svuda oko nas, sastavni su dio naših života i ne možemo od njih pobjeći niti ih spriječiti, a nije ni cilj da ih spriječimo.

Profesor Neven Ricijaš, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF). Photo: HT

Ponašajne ovisnosti predstavljaju opasnost

Program “Alati za moderno doba” usmjeren je na ponašajne ovisnosti. Danas se tu ponajprije ubrajaju ovisnost o kockanju, ovisnost o video-igrama, ali i ovisnost o društvenim mrežama, odnosno internetu u širem smislu. Program smo razvijali četiri godine. Pilotirao se tri godine, s time da smo ga svaki put znanstveno evaluirali, modificirali i zato znamo da postiže željene učinke.

“Moramo osvijestiti potencijalne rizike koji postoje, educirati o rizicima i razvijati socio-emocionalne vještine da ne dođe do bilo kakvog rizičnog ponašanja, pogotovo u fazi rane adolescencije”, rekao je profesor Ricijaš. Za srednje škole, dodao je, planiraju drugačiji sadržaj, prilagođen njihovoj razvojnoj dobi.

Za potrebe osnovne škole naglasak su stavili na vještine razumijevanja sebe, svijesti o sebi, vršnjačkih odnosa, vještine rješavanja problema, odupiranja vršnjačkom pritisku, medijske pismenosti i bontona u online okruženju te ono što je vrlo bitno, a to je kritičko razmišljanje, pojasnio je Ricijaš.

Odgovorno ponašanje u online okruženju

Osnovni cilj “Alata modernog doba” jest potaknuti učenike na odgovorno ponašanje u online okruženju. Jedan od ciljeva je prevenirati rizična ponašanja kao što su cyberbullying, provocirajuća i nasilna komunikacija, rizici komunikacije s nepoznatim i anonimnim osobama. Zatim, tu su i rizične posljedice sextinga i rizičnog seksualnog ponašanja u online okruženju koja čak mogu imati i obilježja kaznenih djela. Ovaj program ne ide duboko u kaznenu domenu, ali osvještava činjenicu da danas funkcioniramo u dva paralelna svijeta – realnom i virtualnom.

“Gotovo sve što možemo raditi u realnom okruženju možemo i u virtualnom. U virtualnom svijetu možemo biti u interakciji s drugim ljudima i na poslovnom i na privatnom planu. Dijelimo sadržaje, informacije, igramo se, zabavljamo, kockamo, ulažemo… Kroz ovaj program provlači se taj aspekt tzv. digitalne pismenosti, bontona i pravila ponašanja“, pojasnio je Ricijaš.

Opasnosti virtualnog svijeta: Drugi su ljepši, sretniji…

Virtualno okruženje je paralelni svijet u kojem vrijede vrijede druga pravila jer je puno više kontroliran, snimke su puno više filtrirane i objavljuju se segmentirani sadržaji, što može dovesti do pogrešne percepcije realiteta te utjecati na sliku o sebi, komentirao je dalje profesor.

“Mladi danas razvijaju tjeskobu misleći da drugi, prema onome što vide virtualno, žive bolje i ispunjenije živote. A to je zapravo privid jer se u online svijetu uglavnom objavljuju sretni i uspješni osobni događaji. Druga osoba tad smatra da je njezin život dosadan i beznačajan, a može potaknuti i ekscesivno ponašanje, kako bi se na taj način htjela pretjerano približiti svojim vršnjacima”, upozorava Ricijaš.

Čim je projekt predstavljen, odaziv škola bio je velik. Projekt, naime, predviđa edukaciju 240 polaznika kroz šest ciklusa, a prijavilo se čak 850 polaznika. U Hrvatskoj je oko tisuću osnovnih škola, program će u prvoj godini obuhvatiti njih 110, u 17 županija. Voditelji projekta ističu kako uskoro žele pokriti cijelu Hrvatsku.

“Potreba očigledno postoji, stoga se nadamo da ćemo ostvariti dugoročnu suradnju s Hrvatskim Telekomom, koji nas doista podupire, a imamo sjajnu suradnju i razumijevanje za stručne potrebe važne za kvalitetnu implementaciju programa. Imamo i veliku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanje te Agencije za odgoj i obrazovanje”, naglasio je profesor Ricijaš.

Projekt prati i Agencija za odgoj i obrazovanje

Ovaj važan projekt prati i Agencija za odgoj i obrazovanje. Alma Rovis Brandić, viša savjetnica za socijalne pedagoge Agencije za odgoj i obrazovanje, kaže da edukacija za specijalizirani preventivni program ima veliku vrijednost te da drži korak sa sadašnjim trenutkom.
“Agencija za odgoj i obrazovanje promiče preventivne programe, a posebno bih istaknula izuzetnu podršku vršiteljice dužnosti ravnateljice Agencije, profesorice Darije Kurtić, koja prepoznaje njihovu vrijednost te daje veliku potporu. Ti programi namijenjeni su razvoju socio-emocionalnih vještina, mentalno-zdravstvene pismenosti i osposobljavanju djece za nošenje sa zahtjevima života.

Program “Alati za moderno doba” divan je doprinos tim našim nastojanjima, a pritom je riječ o hrvatskom proizvodu. Osmislili su ga vrhunski hrvatski stručnjaci u području prevencijske znanosti. Program je znanstveno evaluiran kao učinkovit. Očekujem da škole koje su uspjele ući u ovu provedbu dosljedno primjenjuju i provode taj program s djecom”, poručila je Rovis Brandić.

Moderno doba donosi brojne izazove, zbog čega treba držati korak s izazovima i djecom, što nije uvijek jednostavno, dodala je.

“Javljaju se izazovi s kojima se dosad nismo susreli i za koje nismo osposobljeni. Bez cjeloživotnog učenja, dodatnog usavršavanja i bez stručnjaka koji će takve programe osmisliti i implementirati, trenutak će nas pregaziti”, rekla je Rovis Brandić.

Igor Vukasović., direktor korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma. Photo: HT

Cilj je obuhvatiti sve škole u Hrvatskoj

Ovim programom žele se pokriti sve škole u Hrvatskoj te se nadaju da će Hrvatski Telekom nastaviti podržavati projekt. Inače, Hrvatski Telekom na provedbi programa s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom radi već godinu dana, potvrdio je to i Igor Vukasović, direktor komunikacija u HT-u, dodajući da su ponosni na to što su edukacije zaživjele.

“Postoji potreba za ovakvim jedinstvenim preventivnim programom i to je evidentno iz odličnog odaziva škola i stručnih suradnika koji žele sudjelovati, a koji je nadmašio sva očekivanja, pri čemu ga škole žele provoditi u sklopu redovnih preventivnih aktivnosti. U Hrvatskom Telekomu uvjereni smo da je tehnologija preduvjet napretka i da ona uistinu ima transformativnu moć. Ne samo u kontekstu gospodarstva, već stvaranja digitalne platforme putem koje djeca i mladi mogu ostvariti svoje potencijale.

Kao odgovorna kompanija, ali isto tako i kao pojedinci i roditelji, suradnjom s ERF-om i provođenjem “Alata za moderno doba” u osnovnim školama želimo napraviti potreban pomak, a generacijama školaraca omogućiti još sretnije i bezbrižnije školovanje i odrastanje”, poručio je Vukasović.

Satima na internetu

Preventivni program “Alati za moderno doba”, koji će se provoditi u osnovnim školama diljem Hrvatske zaista je nužan s obzirom na činjenicu da 30 posto učenika u Hrvatskoj koristi internet više od četiri sata dnevno, a četvrtina njih i sami kažu da jako puno vremena provode u virtualnom svijetu. Pritom 50 posto adolescenata provjerava društvene mreže čim im stigne obavijest, bez odgađanja i bez obzira što se događa u njihovom realnom okruženju. Problemi povezani s prekomjernim korištenjem interneta već su uočljivi, nažalost, zabilježene su i ovisnosti o internetu.

Glavno je pitanje – što je u modernim tehnologijama tako privlačno da može dovesti do preokupiranosti i ekscesivnog ponašanja?

Važna karakteristika programa “Alati modernog doba” je ta što uključuje aktivnosti svih odraslih osoba koje su jako bliske učenicima. Stoga su roditelji i članovi Učiteljskog vijeća škole obuhvaćeni barem jednim interaktivnim predavanjem. Cilj je unaprijediti znanja i vještine kako bi njihova djeca balansirano koristila internet, a kako bi oni kao roditelji i učitelji na vrijeme uočili.

Važan dodatan element programa “Alati modernog doba” su i interaktivna predavanja za roditelje učenika. Roditelji trebaju dobiti točne i relevantne informacije za prepoznavanje potencijalnih rizika za djecu na internetu. Kroz kratko poučavanje o novim fenomenima rizičnih ponašanja, koja su baš specifična za online okruženje, roditelji će dobiti vrlo korisne upute.

Photo: HT

Kako pomoći roditeljima

Naglasak se stavlja na razumijevanje društvenih mreža i videoigara gdje se roditeljima pružaju točne i znanstveno utemeljene informacije, budući da u ovom području postoji puno mitova i često pogrešnih uvjerenja. Roditelji će nadalje dobiti i neke savjete oko sigurnosnih aspekata korištenja interneta kod djece (primjerice, aplikacije za nadzor i zaštitu djece) te postavljanja pravila i granica, kao i preporuke vezane uz komunikaciju s djecom o obuhvaćenim temama.

Smjernice koje bi trebale vrijediti za roditelje i sve obiteljske interakcije, mogu se svrstati u tri skupine. To su sljedeće generalne situacije u kojima bi roditelji trebali voditi računa o vlastitom korištenju mobitela i očekivanjima koja imaju od svoje djece: prvo, oko stola, drugo, oko školskih obveza, treće, oko slobodnog (našeg) vremena.

Zajednički razgovori koji se vode oko stola važan su dio odgoja, rutina i rituala, obiteljske atmosfere, povezivanja i komunikacije. To bi trebalo biti vrijeme bez digitalnih uređaja, za djecu i roditelje. Zatim, kada dijete piše domaću zadaću, uči ili obavlja zadatke za školu, poželjno je da ima ugašen zvuk mobitela, da ne gleda notifikacije te se koncentrirano usmjerava na ono što radi. Sve notifikacije ometaju proces uranjanja u temu, otežavaju aktivno usvajanje gradiva i pamćenje. Istovremeno, pomažu li roditelji svojem djetetu u izvršavanju nekih školskih zadataka, i oni bi trebali ugasiti notifikacije te pokazati kako su sada predani svojoj mentorskoj ulozi i usredotočeni na sadržaj zajedno s djetetom.

Konačno, postoje i trenuci koje zovemo ‘naše vrijeme’. To su neki posebni izlasci, događaji, izleti ili razgovori. Takvi trenuci također traže kompletnu prisutnost i posvećenost. Mobiteli, odnosno digitalne tehnologije, omogućuju pristup virtualnom okruženju i interakcijama koje nisu ovdje i sada fizički prisutne. Neovisno o našim kognitivnim kapacitetima za paralelno funkcioniranje u ‘oba svijeta’, na emocionalnoj razini ne možemo istovremeno biti jednako posvećeni.

Veliki odaziv u Osijeku

Nakon Zagreba, radionica je održana u Osijeku gdje su se odazvala 33 stručna suradnika i nastavnika. Edukaciju u Osijeku posjetili su Sanja Vladović, savjetnica pravobraniteljice za djecu, Mišo Tokić, viši savjetnik za osnovnoškolsko obrazovanje u Osječko-baranjskoj županiji, Tatjana Šarić, voditeljica ŽSV-a za socijalne pedagoge i voditelje školskih preventivnih programa u osnovnim školama OBŽ-a, Karolina Bilokapić Burek, voditeljica županijskih stručnih vijeća za socijalne pedagoge i voditelje školskih preventivnih programa u osnovnim školama OBŽ-a i Vukovarsko-srijemske županije te Iva Ramljak, voditeljica županijskih stručnih vijeća za socijalne pedagoge i voditelje školskih preventivnih programa u osnovnim školama Osječko-baranjske županijske i Virovitičko-podravske županije, koja je ujedno i polaznica edukacije.

Daniel Hajden, stručnjak za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma. Photo: HT

HT podržava odgovorno korištenje tehnologija

Hrvatski Telekom, kao društveno odgovorna tvrtka, u ovaj se projekt uključio od samog početka. Daniel Hajden, stručnjak za korporativne komunikacije, ističe kako u HT-u vjeruju da tehnologija ima transformativnu moć, što znači da nabolje mijenja gospodarstvo, živote ljudi, a onda i društvo u cjelini. Ipak, svjesni su da u cijeloj priči postoje i brojni rizici.

“Svjedoci smo mnogih prednosti tehnologije, spomenut ću samo neke, brža i jednostavnija razmjena informacija, lakša dostupnost informacija, poboljšana kvaliteta svakodnevnog života, razvoj medicine i prometa itd. S druge strane ne smijemo zanemariti rizike koje sa sobom nosi razvoj tehnologije, posebice kod djece i adolescenata. Prekomjerno korištenje interneta i brojnih aplikacija, prekomjerno igranje videoigara i online kockanje samo su neki od rizika u koje se mladi danas mogu upustiti. Stoga želimo podučiti djecu i mlade o svim prednostima i rizicima koje sa sobom donosi tehnologija te ih osvijestiti da je ona ovdje da služi njima, a ne obrnuto. Program koji je razvio Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet upravo se bavi ovom problematikom i stoga smo ponosni što zajedničkim snagama možemo pridonositi poboljšanju života ove dobne skupine. Kada govorimo o strategiji kampanje i ciljevima, od početka je postavljen jasan cilj, a to je da što veći broj djece i mladih prođe kroz program “Alati za moderno doba” te razvije socioemocionalne vještine za odgovorno korištenje online tehnologija”, istaknuo je Hajden.

Kvalitetna edukacija voditelja programa ključna je za uspješnost intervencija, jer se samo na taj način osigurava učinkovito preventivno djelovanje u hrvatskim školama. U konačnici želimo prevenirati razvoj ovisnosti o internetu kao krajnju kliničku sliku, poručuju autori programa.