U zagrebačkom Umjetničkom paviljonu u utorak navečer svečano je otvorena izložba “Zbirka Kurjak”, koja je prvo cjelovitije predstavljanje javnosti umjetnina koje profesor dr. Asim Kurjak skuplja dugi niz godina, a moći će se razgledati do 17. ožujka.

Izložba “Zbirke Kurjak” obuhvaća oko 150 izložaka u različitim tehnikama i formatima: od vrlo velikih u tehnici ulja do sitnih bilježaka, crteža, skica ili ilustracija. Prikazana su djela mnogih uglednih umjetnika, od početaka Moderne do danas. Izložena su djela Bukovca, Medovića, Čikoša-Sesije, Crnčića, Kovačevića, Vidovića, Auera, Račkoga, Krizmana, Krušlina, Rojčeve, Račića, Becića, Mijića, Babića, Miše, Gecana, Šeferova, Varlaja, Krizmanića, Trepšea, Uzelca, K. Hegedušića, Motike, Mujadžića. Tu su i djela Paraća, Detonija, Šimunovića, Šohaja, Šebalja, Kopača, I. Generalića, Glihe, Dulčića, Price, Veže, Lovrenčića, Reisera, Masle, Murtića, Rabuzina, Džamonje, Vanište, Ivančića, Stančića, Trostmana, Kavurić–Kutrovićeve, Berbera, dvojice Vejzovića, Kauzlarića, Lapuha, Kuliša i drugih vrsnih majstora.

Izložbu je svečano otvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji je zahvalio dr. Asimu Kurjaku te pozvao i druge kolekcionare da podijele s drugima ljepotu umjetnosti.

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić rekla je kako je izložba “Zbirka Kurjak” četvrta po redu iz ciklusa “Privatne kolekcije u javnoj instituciji”. Istaknula je kako im je profesor Kurjak iskazao veliko povjerenje omogućivši im da u Umjetničkom paviljonu predstave jedan manji izbor, oko 150 radova, iz zbirke koja broji više od 700 djela. Rijetko koja izložba u Hrvatskoj posljednjih desetak godina, a koja se bavi hrvatskom Modernom, nije uključila djela iz Zbirke Kurjak, ističe.

Napomenula je da je ciklus “Privatne kolekcije u javnoj instituciji” pokrenut upravo zato da se javnosti, ali i struci i medijima pokaže kakvo se blago krije u kolekcijama hrvatskih kolekcionara. Rekla je da jedino Grad Zagreb financijski potpomaže taj ciklus izložbi i da je velika šteta što to nisu prepoznale i druge institucije, prije svega Ministarstvo kulture.

Autor izložbe Igor Zidić rekao je kako je rijetka prilika otvarati ovakvu izložbu jer se tim činom ispunja davna želja stručne naravi – “da zavirimo, upoznamo naše privatne zbirke u kojima se krije barem trećina nacionalnog blaga likovnoga, pogotovo što se tiče modernih vremena”.

Istaknuo je da kolekcionarima njihovu zbirku najbolje čuva javnost, javna poznatost zbirke. Kada kolekcionar svoju zbirku daje na uvid, to čini sa sviješću da je on materijalni vlasnik, ali da nije duhovni gazda svega toga jer to dobro pripada svima, rekao je. “Kamo sreće da ovakvih kolekcija i kolekcionara imamo na desetke, svima bi nam život bio malo lakši, a naročito likovnim umjetnicima… Ovakvu zbirku stvaraju oni koji su pravi domoljubi, u pravom ljudskom smislu, koji znači čuvanje tradicija, modernih tradicija”, rekao je Zidić i zahvalio Kurjaku koji je pokazao svoju kolekciju i u njoj niz izvanrednih djela koje, kazao je, ni jedan povjesničar umjetnosti neće moći lako zaobići.

Profesor dr. Asim Kurjak rekao je kako nije nimalo neobično da se liječnik bavi kolekcionarstvom. “Ova izložba sam ja u cijelosti, ona je dio mojih emocija, ona je dio mojih radosti, ta izložba nosi tu osobnu komponentu”, rekao je i dodao da se on u trenucima odmora nakon napornih dežurstava, relaksira i opušta uz te velikane hrvatskog i bosanskohercegovačkog miljea. Rekao je da poštuje najmanje dva kriterija kod slike – kvalitetu i dopadljivost. “Slika mora potpuno osvojiti mene”, kazao je i poručio da će mu najveća nagrada biti ako te slike zavole i posjetitelji.