Dana 24. lipnja 1717. godine, osnovana je u Londonu prva masonska velika loža u povijesti. Ona je nastala udruživanjem četiriju engleskih loža, triju iz Londona i jedne iz Westminstera. Ta velika loža izvorno se zvala Velika loža Londona i Westminstera (engl. Grand Lodge of London and Westminster), a kasnije je preimenovana u Prvu veliku ložu Engleske (Premier Grand Lodge of England).

Danas je ona u sastavu Ujedinjene velike lože Engleske, jedne od najmoćnijih svjetskih masonskih institucija, čiji je veliki meštar danas bratić britanske kraljice Elizabete II. – princ Edward, vojvoda od Kenta. Za prvog velikog meštra Velike lože Londona i Westminstera izabran je 45-godišnji Anthony Sayer. Osnivanje na dan sv. Ivana Krstitelja održano je u gostionici Goose and Gridiron (Guska i Rešetka) u dvorištu crkve sv. Pavla u Londonu.

Slobodno zidarstvo je strogo branilo svoju privatnost. Vrijedila je politika nepojavljivanja u medijima kao i neispravljanja činjeničnih pogrešaka koje su se u medijima pojavljivale. Kao rezultat takve politike mnogi su ljudi stekli pogrešne predstave o tome što je to slobodno zidarstvo i što to slobodni zidari rade. Uvidjevši težinu posljedica takve politike, od sredine osamdesetih godina slobodno zidarstvo na Zapadu, prvenstveno u Engleskoj, vraća se otvorenosti u cilju razotkrivanja mnogih mitova koji se stvoreni tijekom godina. Danas se slobodne zidare ohrabruje da govore o slobodnom zidarstvu u krugu svojih obitelji, prijatelja i kolega.

Masoni su u Hrvatskoj legalno registrirana udruga. U tri velike lože trenutačno ih ima između 750 i 800, među njima su liječnici, odvjetnici i političari.