Ministarstvo obrane Nagorno Karabaha objavilo je u utorak gubitak još 35 vojnika čime je broj vojnih žrtava narastao na 1009 od 27. rujna, kada je izbio novi val sukoba sa snagama Azerbajdžana.

Borbe od kraja rujna najsilovitije su po obimu od 90-ih godina, kada je poginulo 30.000 ljudi.

Armenija je priznala noću na utorak da su se snage Nagorno-Karabaha povukle iz strateški važnoga grada između te enklave i iranske granice što je očito vojni uspjeh Azerbjadžana u vrijeme kada je prekršen i novi prekid vatre kojim se pokušava smiriti stanje.

Taj najnoviji pokušaj primirja dogovoren uz pomoć Sjedinjenih Država stupio je na snagu u ponedjeljak u 8 sati po mjesnom vremenu.

Vojni uspjeh Azerbajdžana mogao bi dodatno otežati traženje diplomatskog rješenja. Saveznik Turske, Azerbajdžan je dvaput pokušao preuzeti Nagorno-Karabakh, enklavu nastanjenu etničkim Armencima koja želi odcjepljene od Azerbajdžana.

Dva prekida vatre dogovorena uz posredovanje Rusije već su propala čime su umanjeni izgledi za prekid sukoba koji je izbio 27. rujna.

Armenija i Azerbajdžan, dvije bivše sovjetske republike sukobljavaju se oko Nagorno Karabaha na južnom Kavkazu, regije koju desetljećima nadziru vojnici kršćanske Armenije, ali je Ujedinjeni narodi smatraju dijelom većinski muslimanskog Azerbajdžana.

Kontrolu nad Nagorno Karabahom, planinskim područjem s oko 145.000 stanovnika, Azerbajdžan je izgubio nakon raspada Sovjetskog Saveza i u ratu koji je slijedio od 1991. do 1994. i završio krhkim primirjem poginulo je najmanje 30.000 ljudi.

Skupina Minsk Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) ustanovljena da posreduje u sukobu, a vode je Francuska, Rusija i Sjedinjene Države trebala bi se sastati u Ženevi 29. listopada uz sudjelovanje armenskog i azerbajdžanskog šefa diplomacije

Turska je zatražila veću posredničku ulogu u potrazi za okončanjem sukoba.Kulturne, vjerske i povijesne veze Azerbajdžan ima s Turskom, a Armenija s Rusijom i novi val sukoba prijeti da uvuče u oružani sukob Tursku i Rusiju.