U povodu 230. obljetnice smrti Ruđera Josipa Boškovića, koji je 13. veljače 1787. umro u Milanu, u milanskom parku Indro Montanelli u ponedjeljak je svečano otkriven spomenik tom velikom hrvatskom znanstveniku, djelo hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.

Spomenik su svečano otkrili gradonačelnik Milan Bandić, veleposlanik RH u Italiji Damir Grubiša, pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste-Sočo, pročelnik za prostorno uređenje Milana Pierfrancesco Maran, pročelnik za kulturu tog grada Filippo Del Corno te predsjednica Hrvatske zajednice u Milanu Snježana Susović Hefti. Izrazili su zadovoljstvo što su se u parku ispred milanske zvjezdarnice u samom središtu grada konačno “susrela” dvojica hrvatskih velikana – matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof Josip Ruđer Bošković te kipar Ivan Meštrović.

Ideja o postavljanju spomenika slavnome Dubrovčaninu nastala je još 1986. godine tijekom dogovaranja i pripremanja Meštrovićeve antologijske izložbe u Palazzo Reale, s obzirom da je Bošković dio života radio u Milanu.

Grad Zagreb je tu inicijativu preuzeo 2011., a njena realizacija rezultat je i dobre suradnje dva prijateljska grada te zajedničkih napora Grada Zagreba, Ministarstva kulture RH i Hrvatske zajednice u Milanu.

“Sve vas srdačno pozdravljam na ovom povijesnom mjestu, pokraj našega veličanstvenog Ruđera Boškovića koji od ovoga trenutka zauvijek stoji na mjestu kojemu smo zajedno utirali put punih 30 godina”, rekao je Bandić. Istaknuo je kako Hrvatska na ovaj način ovog svog velikana ostavlja u nasljeđe građanima Milana, čitave Italije, Europe i svijeta, izrazivši uvjerenje da će njegova snaga i osobnost, iskazane veličanstvenim Meštrovićevim djelom, biti prepoznata kod svih posjetitelja ovoga parka i spomenika.

Riječ o drugome odljevu originalnoga Meštrovićeva spomenika Ruđeru Boškoviću, koji je u vlasništvu obitelji Meštrović, rekla je Rumjana Meštrović, snaha Ivana Meštrovića. Podsjetila je kako je prvi odljev tog spomenika nastao 1929. godine i nalazi se u zagrebačkom Institutu Ruđera Boškovića. Drugi odljev napravljen je početkom 1990-ih prošloga stoljeća, na inicijativu kipareve kćeri Marice Meštrović s namjerom da se postavi u Milanu. No, dio Meštrovićevih nasljednika s tim se nije slagao, pa se odljev našao u skladištu nedaleko zagrebačke Zračne luke. U međuvremenu je restauriran te su ga sin i snaha Ivana Meštrovića, Mate i Rumjana Meštrović, darovali Zagrebu, koji je 2011. obnovio inicijativu za postavljanje spomenika u Milanu.

Predsjednica Hrvatske zajednice u Milanu Snježana Hefti napomenula je kako su se postavljanju spomenika protivili i talijanski esuli, ali da će se ipak ostvariti želja talijanskih Hrvata koji se “raduju otkrivanju spomenika hrvatskome velikanu i jednom od posljednjih univerzalnih umova europske tradicije”.