Za oporbu koja je sudjelovala na prošlogodišnjim izborima glasalo bi oko osam posto ispitanika, devet posto reklo je da bi dalo glas oporbi ne navodeći konkretnu stranku, a 13 posto je i dalje neodlučno, dok više od petine anktiranih – 21 posto, ne bi ni izišlo na birališta.

Istraživanje je na uzorku od 1.200 sudionika proveo nevladin Istraživačko-izdavački centar Demostat, čiji su predstavnicii novinarima rekli kako rezultati “pokazuju dominaciju vlasti i mali broj najavljenih apstinenata”, jer ukazuju da bi oko 80 posto ljudi izašlo na izbore, “što se dugo nije dogodilo”.

Glavni istraživač Demostata, sociolog Srećko Mihailović, ocijenio je istodobno da je “Beograd nešto drugo”, ustvrdivši kako oporba u Beogradu “ima šanse” pobijediti naprednjake srbijanskog predsjednika Aleksandara Vučića “samo ako ostvari dogovor”.

Po tim podacima, u srbijanskoj prijestolnici su relativno izjednačeni odnosi jer bi i za vlast i za oporbene stranke, koje su 2020. bojkotirale izbore, glasalo pod 21 posto birača, a oporba koja je sudjelovala na prošlogodišnjim izborima dobila bi 10 posto.

Uopćeno je oporbenom korpusu naklonjeno još 14 posto ispitanika, neodlučnih je 20, a apstinenata 14 posto.

Programski direktor u Demostatu Zoran Panović ukazao je na to da postoji “antivučićevsko raspoloženje”, ali da je glavno pitanje hoće li oporba znati artikulirati nezadovoljstvo građana.

Glasači u Srbiji su, pokazalo je istraživanje, jedinstveni u pogledu ocjena da su očuvanje i zaštita okoliša važnija od ekonomskog razvoja koji bi štetio životnoj sredini,  suglasni su da mediji trebaju biti “slobodni za sve”, dok većina drži da vlast ne bi trebala priznati neovisnost Kosova.

Na izborima u lipnju 2020. godine, koje je zbog nepovoljnih izbornih uvjeta bojkotirao znatan dio oporbenih stranaka, Srpska naperdna stranka i njezini koalicijski partneri osvojili su uvjerljivu većinu s više od 200 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u srbijanskom parlamentu.

U Srbiji su u tijeku pregovori o usuglašavanju uvjeta za poštene i demokratske izbore, poglavito u pogledu pristupa i ravnopravne zastupljenosti u medijima, koje sada u većini kontrolira vladajuća stranka, a u dijelu međustranačkog dijaloga sudjeluju i predstavnici Europskog parlamenta.

Izbori se očekuju u ožujku ili travnju 2022. godine, a oporba inzistira da budu odvojeni izbori za gradsku vlast u Beogradu, parlament i lokalnu vlast, kako bi se onemogućilo da vladajući naprednjaci vode kampanju pod imenom njihova predsjednika i aktualnog šefa države, koji je uvjerljivo dominatna politička figura u zemlji.