U Srbiji je obilježena u nedjelju 14. godišnjica atentata na prvog srbijanskog demokratski izabranog premijera Zorana Đinđića godišnjom tradicionalnom “Šetnjom za Zorana” te polaganjem vijenaca i cvijeća na njegov grob i spomen-ploču.

Obitelj pokojnog Đinđića položila je vijence i cvijeće na njegov grob, a premijer Aleksandar Vučić i članovi vlade položili su vijenac na spomen-ploču Zoranu Đinđiću u dvorištu vlade.

Počast ubijenom premijeru odala su i izaslanstva Demokratske stranke i Nove stranke.

Mnogobrojni građani također su ostavljali cvijeće na spomen-ploči.

Tradicionalna “Šetnja za Zorana” počela je ispred sjedišta Liberalno-demokratske partije u središtu Beograda, nastavila se putem preko Terazija i pored zgrade srbijanske vlade do Aleje velikana na Novom groblju, gdje je posljednje počivalište ubijenog premijera.

U šetnji je sudjelovalo oko tisuću građana koji su nosili bijele i crvene ruže. Oni su položili cvijeće i zapalili svijeće u dvorištu vlade gdje su Đinđića pogodili snajperski hici dok je izlazio iz automobila.

Kolonu su predvodili predsjednici Liberalno-demokratske partije  i Lige socijaldemokrata Vojvodine, Čedomir Jovanović i Nenad Čanak, kao i predstavnik Stranke demokratske akcije Sandžak Enis Imamović.

Čanak  je podsjetio da još nisu otkriveni politički naručitelji  Đinđićevog ubojstva upozorivši da budućnost neće biti drugačija dok se to ne dogodi.

“Srbija na ovim izborima ima priliku da izađe na pravi put. Za iduću godinu najavljeno je otkrivanje spomenika Đinđiću. Građani ne smiju dopustiti da ga otkriju oni koji su se radovali Đinđićevoj smrti”, istaknuo je Živković.

U Jugoslavenskom dramskom kazalištu popodne će nastupiti mladi finalisti takmičenja u govorništvu “Besede u Zoranovu čast”, koju organizira  Demokratska stranka.

Zoran Đinić bio je jedan od čelnika DOS-a  i “5.listopada”, revolucije koja je svrgnula s  vlasti Slobodana Miloševića. DOS je prethodno porazio Miloševića i na saveznim i na republičkim izborima nakon čega su širom Srbije održani veliki prosvjedi kako bi demokratske snage i preuzele vlast.

Nekoliko sati nakon ubojstva prvog srbijanskog demokratskog premijera 12. ožujka 2003. godine oko 12.25 sati  srbijanska vlada proglasila je izvanredno stanje u zemlji. Za vrijeme izvanrednog stanja, koje je trajalo do 22. travnja, u policijskoj akciji “Sablja” uhićeno je 11665 osoba, među kojima je bilo stranačkih dužnosnika, visokih vojnih časnika, pravosudnih dužnosnika i estradnih zvijezda, a neki od njih su proveli određeno vrijeme u pritvoru.

Nekadašnji zapovjednik postrojbi za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija i pripadnici zemunskog klana Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum optuženi su da su bili glavni u organiziranju atentata. Kum i Šiptar ubijeni su 27. ožujka 2003. pri pokušaju uhićenja.

U toj policijskoj akciji uhićen je i neposredni počinitelj ubojstva Zvezdan Jovanović.

U kolovozu 2003. podignuta je optužnica protiv 44 osobe za sudjelovanje u organiziranju ubojstva, a  23. svibnja  2007. godine proglašeni su krivima i osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.

Milorad Ulemek Legija osuđen je na 40 godina zatvora kao i neposredni počinitelj zločina Zvezdan Jovanović a Vrhovni sud je potvrdio ove presude u prosincu 2008. godine.

U obrazloženju presude između ostalog je navedeno da je ubojstvo Zorana Đinđića političko i usmjereno protiv države, ali ta politička pozadina do danas nije otkrivena.