Grad Osijek, smješten u samom srcu istočne Hrvatske, poznat je po svojim prirodnim i kulturnim ljepotama, a s razlogom nosi laskavu titulu jednog od najzelenijih gradova u regiji. Ove godine je treći put osvojio priznanje Eco City, potvrđujući svoju predanost održivom razvoju i očuvanju okoliša. Poseban ponos grada čini najduže šetalište u ovom dijelu Europe koje se proteže uz obale rijeke Drave. Osijek se može pohvaliti i iznimnom zelenom infrastrukturom – broji više parkova nego trgova, čineći ga idealnim mjestom za ljubitelje prirode. Uz postojeće bogato urbano zelenilo, kraj 2024. godine donosi dodatnih 1700 novih stabala koja se sufinanciraju iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čime će grad postati još zeleniji i privlačniji za stanovnike i posjetitelje. Također, početkom godine nastavlja se sadnja s još 784 stabla financirana iz proračuna Grada Osijeka kroz Program redovnog održavanja javnih zelenih površina.

Sadnji koja je započela u studenome prisustvovali su gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i direktor gradske tvrtke Unikom Igor Pandžić koji ističe da pet ekipa Unikoma, predvođenih urbanim šumarima i radnicima s položenim ETW ispitom, sudjeluje u sadnji stabala koja će trajati do kraja godine. Ukupno 51 djelatnik uključen je u ovaj projekt. Također skreće pažnju na kružnu ekonomiju u ovome procesu, napominjući da se biootpad prikupljen na kompostani Unikoma koristi za izradu komposta koji se miješa sa zemljom i drugim supstratima kako bi se poboljšali uvjeti za uspješan rast stabala.

Grad Osijek je ove godine treći put osvojio priznanje Eco City, potvrđujući svoju predanost održivom razvoju i očuvanju okoliša. FOTO: Unikom

Ozelenjivanja urbanih i periurbanih područja

Riječ je o inicijativi koja obuhvaća sadnju u sklopu projekata ozelenjivanja urbanih i periurbanih područja, odnosno gradskih i prigradskih naselja. Cilj je povećati otpornost urbanih sredina na sve izraženije učinke klimatskih promjena te pridonijeti očuvanju i povećanju bioraznolikosti u lokalnim zajednicama. Projekt je usmjeren na stvaranje zelenijih, zdravijih i ugodnijih prostora za život, smanjenjem efekta urbanih toplinskih otoka, unapređenju kvalitete zraka te osiguranju novih staništa za različite biljne i životinjske vrste. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi približno 700 tisuća eura, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava čak 80 posto sredstava. Osijek će već u siječnju 2025. nastaviti sa sadnjom 784 stabla za koja su izdvojena sredstva iz proračuna Grada. Time se naglašava značaj i podrška ovoj važnoj ekološkoj inicijativi. Ovakav projekt nije samo investicija u okoliš, već i u zdravlje, kvalitetu života i budućnost urbanih zajednica.

Iva Matačić i Jure Smajić, dvojac koji čini novu snagu Radne jedinice Zelenilo osječkog Unikoma uz voditeljicu Andrijanu Adžić. FOTO: Unikom

Jačanje brige o zelenilu zapošljavanjem stručnjaka

Tvrtka Unikom ove je godine napravila značajan iskorak u očuvanju i unapređenju gradskog zelenila angažiranjem dvoje mladih stručnjaka posvećenih upravljanju urbanim zelenim površinama. Važnost u ovome projektu čini Iva Matačić, urbani šumar, školovana isključivo za upravljanje stablima urbanih sredina. Osim Ive Matačić, timu se pridružio i inženjer krajobrazne arhitekture Jure Smajić, odgovoran za brigu o cvjetnim nasadima, grmlju i trajnicama. Ovaj dvojac čini novu snagu Radne jedinice Zelenilo osječkog Unikoma uz voditeljicu Andrijanu Adžić, koja je prvi put povjerena mladim, ambicioznim profesionalcima. Njihov rad uključuje praćenje svjetskih trendova u ozelenjivanju urbanih površina s posebnim naglaskom na prilagodbu specifičnim potrebama osječkog podneblja. Aktivno se bave izradom projekata, prepoznavanjem prioritetnih područja za ozelenjivanje te implementacijom rješenja za pošumljavanje i revitalizaciju gradskih zelenih površina.

Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka i Igor Pandžić, direktor gradske tvrtke Unikom na početku sadnje stabala koja će Osijek učiniti još ‘zelenijim’ gradom. FOTO: Unikom

Uvjeti koje je Unikom morao ispuniti pri odabiru sadnica

Pri sadnji stabala u gradovima potrebno je uzeti u obzir niz uvjeta kako bi vrste bile prilagođene prostoru i doprinosile kvaliteti života. Tako su izabrane vrste otporne na klimatske promjene, poput suša, visokih temperatura, niske razine podzemnih voda i novih štetnika, kako bi stabla pružala hladovinu, smanjivala toplinske otoke i stvarala zelene oaze. Infrastruktura, podzemna i nadzemna, ograničava izbor – stabla s velikim korijenjem nisu prikladna za područja s instalacijama, dok se ispod vodova izbjegavaju visoke krošnje. Arhitektonski i povijesni kontekst zahtijeva pažljivu sadnju kako bi se očuvale ključne vizure, a veličina prostora ograničava vrste s velikim krošnjama i korijenjem. Važno je izbjegavati stabla koja proizvode pelud ili plodove zbog alergija i čistoće, dok sterilni kultivari i dekorativne vrste poput japanskih trešanja nude estetsko rješenje bez dodatnog održavanja.

Pravilo 3-30-300: vizija zelenijih gradova i primjer Osijeka

Pravilo 3-30-300 jedno je od ključnih načela modernog urbanog ozelenjivanja osobito popularizirano nakon pandemije koronavirusa, kada je važnost zelenih površina u gradovima postala još očitija. Ovo pravilo definira se kao jednostavno, ali značajno i cilj mu je poboljšanje kvalitete života u urbanim sredinama. Zbog toga svaka osoba sa svoga prozora treba vidjeti najmanje tri krošnje stabala. Okruženje u kojem živimo trebalo bi sadržavati najmanje 30 posto zelenih površina, a park ili zelena oaza trebali bi biti dostupni svakom građaninu na udaljenosti od najviše 300 metara. Upravo ovi uvjeti zajedno čine temelj za zdraviji, ugodniji i održiviji gradski život. Stabla i zelene površine nisu samo estetski element u gradovima – njihova je funkcija daleko složenija i važnija. Osiguravanje dovoljno zelenih površina doprinosi nižim temperaturama u urbanim sredinama, poboljšava kvalitetu zraka, smanjuje stres te potiče tjelesnu aktivnost i društvenu interakciju među građanima. Ovo pravilo ne samo da postavlja standard za buduće urbanističke projekte, već pruža i smjernice za poboljšanje postojećih gradskih struktura. Održavanje ovih zelenih površina, njihovo unapređenje te stvaranje novih zelenih oaza ključni su prioriteti kako bi Osijek ostao primjer urbanog okoliša usklađenog s potrebama svojih stanovnika.