Usred rasprave o Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila u Saboru je u utorak ponovno zaiskrilo na temu prošlotjedne haške presude tzv. šestorki, položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i premijerovog posjeta BiH, nakon što je Božo Petrov (Most) zatražio stanku na tu temu.

“Ako nas povijest uči kako ćemo se provesti u budućnosti, onda od današnjeg PR posjeta premijera Andreja Plenkovića BiH neće biti apsolutne koristi za hrvatski narod u BiH”, kazao je Petrov.

“Možda Plenković danas u BiH nešto i nauči, možda nešto i osjeti, možda se dogodi čudo, možda se netko Plenkoviću usudi i prići pa mu kaže kako se osjećaju Hrvati u BiH, možda mu zazvoni u ušima patnja koju oni osjećaju, možda osjeti koliko se oni osjećaju ostavljenima”, poručio je.

“Nećemo stati prozivati dok se ne poklonite”, rekao je, zapitavši je li normalno da hrvatska vlast nema dugoročnu strategiju prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske, pogotovo onima u BiH i je li normalno da odnos prema njima ovisi o tome tko je na vlasti u Hrvatskoj. Sve završi na ispraznim floskulama “Hrvati iz BiH, mi stojimo uz vas”, ustvrdio je Petrov.

Ostavili ste ljude, Stjepan Mesić im je poručio da se okrenu prema Sarajevu, čak je nevjerojatno da će vam ljudi iz BiH reći da je za njih više napravio SDP nego HDZ, poručio je čelnik Mosta svojim donedavnim koalicijskim partnerima. Ali niste zaboravili svake četiri godine otići do njih i pokupiti glas, kritizirao je Petrov, zapitavši jesu li svjesni moguće dalekosežnosti haške presude za Hrvate u BiH i jesu li svjesni da ne bi sjedili tu gdje sjede da se ti ljudi nisu borili za njih.

Podsjetio je da je još ranije kao predsjednik Sabora molio za tematsku sjednicu o Hrvatima u BiH i konsenzus i dugoročnu politiku o njima, ali da to nije dobio. “Ako vas već ja nisam potaknuo, hoće li vas generalova smrt potaknuti da počnete raditi”, žestio se Petrov.

Apostrofirao je ministra policije Davora Božinovića koji je bio predstojnik Mesićeva ureda u vrijeme kada su slali dokumenti u Haag, Gordana Jandrokovića ministra vanjskih poslova, Ivu Sanadera koji je “predao generale” i Vladimira Šeksa koji je tražio “lociranje, uhićenje, transferiranje”. Je li to način na koji stojite uz Hrvate u BiH, pitao je Petrov HDZ-ovce, najavivši da neće paziti što govore i neće prestati s pritiskom jer je bilo dosta lijepih riječi.

U ime HDZ-a odgovorio mu je Ivan Šuker da odgovornost Hrvatske prema Hrvatima u BiH ne zaslužuje političko prepucavanje, rekavši da nema namjeru na toj temi skupljati političke poene.

Odlazak premijera Plenkovića u BiH je nešto što je jednostavno morao napraviti i s ljudske, i s političke i s državničke strane, ocijenio je Šuker. Smatra da zastupnici u Saboru nemaju pravo na taj način licitirati s ovom političkom temom. Kazao je da je briga o Hrvatima u BiH, između ostaloga, pokazana i na Zakonu o hrvatskim braniteljima.

Šuker je istaknuo da je politički zadatak svih u zemlji koja je skrbila o 700 tisuća prognanih Bošnjaka promovirati svoju istinu, i da takva zemlja ne može biti agresor u BiH. Istina je i da nije bilo Oluje, Tigrova i akcije Bihać, Srebrenica je ništa prema onome što bi se dogodilo u Bihaću, naglasio je Šuker, poručivši Petrovu – “to je naša povijesna istina, i moja i vaša, povijesna činjenica naše domovine i našeg Domovinskog rata”. Mi se moramo boriti zajedno i oko temeljnih stvari koje je RH napravila u ratu za BiH moramo biti čvrsti, kao jedan, zaključio je Šuker.

Petrov mu je uzvratio da ne govori protiv HDZ-a nego protiv nečinjenja i da je jasno da i dalje ostaju samo na riječima. Šuker ga je na to pozvao da sada stanu “zajedno, rame uz rame i pomognu Hrvatima u BiH”, ali i dodao da nije napravio ni jedan posto od onoga što je on napravio za Hrvate u BiH.

U raspravu se uključio i Stevo Culej (HDZ), navodeći da je zajednička tematska sjednica Odbora za pravosuđe te ratne veterane održana 2. lipnja 2016. godine, ali ju je “ekipa iz SDP-a opstruirala”, počevši, kazao je, od Arsena Bauka koji je trebao predsjedati sjednicom, ali se ispričao drugim obavezama, te Željka Jovanovića, Nenada Stazića, Zdravka Ronka i Tihomira Jakovine koji se nisu ni pojavili, dok je sjednicu na kojoj se raspravljalo o sudbini šestorke u Haagu napustio Peđa Grbin.