Stalni postav Zbirke Domovinskog rata “U obrani Domovine”, u kojemu je predstavljen tijek ratnih zbivanja u Domovinskom ratu, policijske i vojne postrojbe te bojišta na kojima su ratovali žitelji i pripadnici postrojba iz Primorsko-goranske županije, svečano su u petak u Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja otvorila djeca poginulih branitelja Sanja Kusturin i Matija Liker.

U sklopu postava postavljena je spomen-ploča s imenima 222 poginula branitelja iz Primorsko-goranske županije i postrojba stacioniranih i ustrojenih u toj županiji i ekran s njihovim fotografijama.

Stalni muzejski postav financirala je Primorsko-goranska županija, koja je i pokrenula taj projekt, a građa je prikupljena u suradnji s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, javnim ustanovama te državnim uredima, službama i medijskim kućama.

Prikazana je animirana karta Domovinskog rata, a izdanja Hrvatskoga povijesnog muzeja poslužila su kao predložak za odabir materijala i izvor informacija o društvenim zbivanjima.

Vojni muzej MORH-a ustupio je na korištenje vojne zemljovide Odjela za raščlambu ratnih operacija, koji su izloženi u postavu, a HRT je ustupio arhivski videomaterijal.

Za potrebe postava istraživane su tiskovine od 1991. od 1995., a postav je u najvećoj mjeri ostvaren zahvaljujući mnogim fotografijama ratnih fotoreportera koji su, kao djelatnici “Novog lista” i pričuvnih postrojba HV-a, obilazili ratom zahvaćene krajeve Hrvatske i stvarali vrijedan dokumentarni materijal.

Darovanjem predmeta pomogli su Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata “Ajkula”, Udruga 128. brigade HV-a “Sveti Vid”, Klub 138. brigade HV-a “Goranski risovi”, Hrvatski časnički zbor Primorsko-goranske županije, Udruga 11. brigade HV-a “Zmajevi” i pripadnici negdašnjega Pričuvnog sastava Rijeke.

Autor postava je kustos Povijesnoga i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja Ivo Mileusnić, a autorica idejnog koncepta i dizajna je Vesna Rožman.

Autori tekstova su Ivo Mileusnić, Domagoj Štefančić i Slaven Ružić, a stručnom suradnjom pomogli su Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Hrvatski časnički zbor Primorsko-goranske županije i Darinko Papić.

Fotografije su izradili ili su ih ustupili Dragan Borčić, Livio Černjul, Sergej Drechsler, Ivan Fabijan, Silvano Ježina, Robert Kalčić, Branko Jani Kukurin, Petar Lovrović, Frane Morić, Denis Škomrlj, Srđan Vrančić, Fotoarhiv “Novog lista” i Muzej grada Rijeke.

Predsjednica Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Primorsko-goranske županije Marija Kovač izjavila je da danas, kada se čitaju imena njihovih poginulih sinova, kada se govori o njihovu ratnom putu i kada se spominje ono za što su ginuli – za slobodu Republike Hrvatske, sva tuga i bol prelaze u ponos. “Zahvalni smo što nam je županija omogućila da ovdje mogu dolaziti djeca i učiti o Domovini, kako je braniti i kako živjeti u njoj ponosno, kao što su je branili naši poginuli sinovi, koji su je toliko voljeli da su je životom branili”, rekla je Marija Kovač.

Jedan od ratnih zapovjednika Specijalne jedinice policije “Ajkula” Tomislav Dizdar ocijenio je da je danas važan dan jer se nakon 20 godina ostvario postav koji obilježava vrijeme Domovinskog rata u kojem su ljudi za slobodu dali život ili zdravlje. “Ovo je tek početak i treba nadograđivati i našu djecu učiti o našoj ne tako dalekoj povijesti”, dodao je.

Umirovljeni general Anton Tus podsjetio je među ostalim da je Hrvatska bila uvučena u Domovinski rat u kojem je agresor poražen i koji je omogućio ostvarenje samostalne hrvatske države.

Župan Zlatko Komadina rekao je kako je posebno ponosan da se u 20. godišnjici završetka Domovinskog rata uspjelo održati obećanje dano udovicama i majkama poginulih hrvatskih branitelja te da se “pronašao prostor gdje će se trajno baštiniti njihovu žrtvu”. Ocijenio je da nema boljeg prostora te da se on, pod stručnim vodstvom muzeja, može dograđivati i proširivati.

Riječki gradonečelnik Vojko Obersnel istaknuo je ulogu Rijeke, koja je nakon odlaska JNA postala logistički centar, utočište za prognanike i izbjeglice, grad u kojemu su se izrađivala prva improvizirana oklopna vozila, a odziv na mobilizaciju bio je između 95 i 97 posto.