Svijet se već nalazi u dobu kad je ukapljeni prirodni plin, poznatiji kao UPP ili eng. LNG, nerijetko važniji od nafte ili ostalih fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, grijanje i prijevoz u pomorskom sektoru. Ukapljeni prirodni plin u fokusu je interesa mnogih grana industrije, pa je važnost LNG terminala na Krku, koji uskoro zaključuje četvrtu godinu svojeg poslovanja, tim veća. Posebno je to vidljivo i u nestabilnim geopolitičkim vremenima koja posljednjih godina vladaju na europskom kontinentu. Podsjetimo samo na početak ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine i strah koji je u prvoj polovini te godine zavladao Europom i europskim plinskim tržištem zbog opetovanih prijetnji Rusije da će obustaviti isporuke plina članicama EU-a. Upravo je krčki terminal u tim nestabilnim mjesecima odigrao ključnu ulogu jer je u kratkom vremenu pokazao i dokazao svoju vrijednost te je domaćem, ali i regionalnom tržištu osigurao neophodne količine plina u situaciji kada je prijetnja Rusije bila vrlo realna i kada je u kratkom vremenskom roku valjalo naći nove i pouzdane alternativne pravce dobave.

Ivan Fugaš, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja je vlasnik i operator LNG terminala, za Megawatt je potvrdio da je tvrtka početkom listopada zaključila plinsku godinu 2023./2024., tijekom koje su obavljeni svi planirani radovi redovnog i investicijskog održavanja te je u potpunosti ispunjen primarni zadatak LNG terminala, a to je siguran i pouzdan prekrcaj, skladištenje, uplinjavanje i otprema prirodnog plina u plinski transportni sustav Hrvatske. „U protekloj smo plinskoj godini, koja je trajala od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. godine, prihvatili i prekrcali ukupno 28 tankera za prijevoz LNG-ja koji su na terminal dopremili 4.164.323 kubna metra ukapljenog prirodnog plina. Nakon prihvata i uplinjavanja LNG-ja u plinski transportni sustav, otpremili smo nešto više od 2,5 milijardi kubnih metara prirodnog plina, što znači da je kapacitet terminala bio gotovo u potpunosti ispunjen“, potvrdio nam je direktor Fugaš i dodao da je u protekloj plinskoj godini više od 71 posto svih količina prirodnog plina koji je ušao u transportni sustav Hrvatske stiglo upravo s LNG terminala na Krku. A taj je plin, kaže, stigao iz svih dijelova svijeta. Ipak, najvećim dijelom dopremljen je iz SAD-a. Iz tog je dobavnog pravca pristiglo nešto više od 64 posto LNG-ja prekrcanog u posljednjih 12 mjeseci, iz Trinidada i Tobaga stiglo je dodatnih 21 posto LNG-ja, a iz Alžira 10 posto.

Osim uplinjavanja LNG-ja i isporuke u transportni sustav plinovoda, LNG terminal obavlja i pretovar LNG-ja u cisterne. FOTO: LNG Hrvatska

U upravo završenoj plinskoj godini zabilježen je i pristanak jubilarnog 100. tankera za prijevoz LNG-ja koji je stigao početkom rujna. Od početka rada terminal na Krku prihvatio je ukupno 102 tankera za prijevoz ukapljenog prirodnog plina i u hrvatski transportni plinski sustav otpremio je oko 8,6 milijardi prostornih metara plina. Osim uplinjavanja LNG-ja i isporuke u transportni sustav plinovoda, LNG terminal obavlja i pretovar LNG-ja u cisterne. Tijekom protekle plinske godine, prema riječima direktora Fugaša, terminal je prekrcao LNG u 172 kamiona-cisterne za prijevoz ukapljenog prirodnog plina. Ovu iznimno složenu operaciju pretovara LNG-ja izravno iz FSRU broda u kamionske cisterne, tzv. operaciju ‘’ship to truck reload’’, terminal je počeo pružati kupcima u travnju 2022. godine, uvrstivši se tako na listu jedinstvenih takvih terminala u svijetu koji pružaju uslugu ovakve vrste. Veliki odaziv kupaca potvrdio je da interes za ovakvom uslugom i te kako postoji, jer je od početka pružanja ove usluge terminal prekrcao ukupno 428 kamiona-cisterni.

Tijekom protekle plinske godine nastavljen je i projekt povećanja kapaciteta terminala koji je službeno započet u travnju 2023. Vlada je 2022., potaknuta poremećajima na tržištu plina uzrokovanima ratnom agresijom na Ukrajinu i nastojanjima Europe da u što kraćem vremenskom roku smanji ovisnost europskog energetskog tržišta o ruskom plinu, donijela odluku o udvostručenju kapaciteta LNG terminala na Krku sa sadašnjih 2,9 milijardi kubnih metara plina na godinu na maksimalnih šest milijardi i izgradnji spojnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo. „U protekloj plinskoj godini dovršeno je projektiranje modula za uplinjavanje i njegove integracije u postojeći sustav uplinjavanja na FSRU brodu LNG Croatia, novi modul za uplinjavanje dovršen je do razine od 80 posto izgrađenosti, a započela je i proizvodnja pumpe i filtera morske vode kao važnih dijelova sustava za uplinjavanje te je raspisan natječaj za ugradnju modula za uplinjavanje na FSRU LNG Croatia“, objasnio je Fugaš i dodao kako je trenutni pronalazak izvođača navedenih radova za tvrtku putem natječaja javne nabave poseban izazov.

„Naime, tvrtka LNG Hrvatska od prošle je godine obveznik javne nabave, pa smo prema zakonskim propisima bili obvezni raspisati natječaj javne nabave za izvođače radova. No kako nikada nitko u LNG industriji do sada nije ovakve radove obavljao preko javne nabave, pronalazak pouzdanih tvrtki koje su sposobne odraditi ovakve poslove nam je najveći mogući izazov“, kaže Fugaš. Prema ranije najavljenim rokovima, novi modul za uplinjavanje trebao bi stići u Hrvatsku u veljači iduće godine, a nakon što se modul ugradi na FSRU brod, prošireni terminal trebao bi početi s radom početkom plinske godine 2025./2026.

Ukratko, veći kapacitet LNG terminala na Krku dodatno će pojačati geopolitički utjecaj Hrvatske. Igrajući ključnu ulogu u osiguravanju regionalne opskrbe energijom, Hrvatska jača svoju poziciju unutar EU-a i dobiva strateški značaj u međunarodnoj energetskoj diplomaciji. Naime, krčki je terminal od iznimne važnosti za pripremu regije za suočavanje s potencijalnim energetskim krizama, kao što su prekidi opskrbe ili nestašice prirodnog plina. U kriznim vremenima, kakve smo doživjeli u prvoj polovini 2022., upravo LNG terminali nude alternativne uvozne rute, čineći zemlje manje osjetljivima na vanjske šokove na energetskom tržištu. LNG terminal na Krku time je značajan ne samo za diversifikaciju europskog energetskog tržišta, regionalnu stabilnost te gospodarski rast i geopolitičko pozicioniranje Hrvatske, već je istovremeno i važan čimbenik u procesu prijelaza Europe na održivije i ekološki prihvatljivije izvore energije.

‘Otpremili smo nešto više od 2,5 milijardi kubnih metara prirodnog plina. Kapacitet terminala bio je gotovo potpuno ispunjen’, kaže direktor Ivan Fugaš. FOTO: LNG Hrvatska