Nacional u svom novom broju donosi priču o trzavicama unutar HDZ-a i same Vlade nakon najave uvođenja poreza na ekstradobit, kojim bi se stopom od 33 posto oporezivalo povećanje zarade kompanija s prihodima većim od 300 milijuna kuna u slučaju da to povećanje iznosi više od 20 posto u odnosu na prosjek u posljednje četiri godine.

Prema informacijama Nacionala, dio istaknutih članova HDZ-a i Vlade osporava taj potez i zaziva da se od njega odustane ili da barem dođe do njegove korekcije kako bi novi namet u manjem obimu zahvatio manji broj tvrtki.

U pozadini neslaganja unutar djela Vlade i HDZ-a, tvrde neki sugovornici Nacionala, zapravo bi se mogla nalaziti ideja o definitivnom preslagivanju hrvatskog poreznog sustava tako da se opterećenje rada i potrošnje dramatično smanji te da se zauzvrat ozbiljnije opterete kapital i bogatstvo.

U tom kontekstu već više od deset godina spominje se uvođenje poreza na nekretnine, posebno one koje nisu u funkciji. Veći dio HDZ-a nominalno se slaže s time da bi se radilo o logičnom i socijalno pravednom potezu, pogotovo jer je Hrvatska jedna od posljednjih europskih država koje nisu uredile to područje. Ipak, od uvođenja poreza odustalo se iz pukih političkih motiva i straha od reakcije dijela javnosti i predstavnika krupnog kapitala.

“Hrvatska je još uvijek dramatično orijentirana na potrošne poreze, prije svega PDV, dok je udio prihoda od poreza na bogatstvo i dohodak samo 5,6 posto BDP-a. Na toj ljestvici tik do nas nalazi se Bugarska sa 6,3 posto, potom Češka sa 7,7 posto te Slovenija i Slovačka s 8 posto. Europski prosjek je 13 do 14 posto BDP-a, koliko otprilike iznosi udjel od poreza na bogatstvo u BDP-u jedne Njemačke. Uvođenje poreza na ekstraprofit u ovom kontekstu moglo bi biti čak i probni balon za znatno veći zaokret u poreznoj politici Hrvatske”, rekao je jedan od sugovornika Nacionala.

Cijeli članak o trzavicama u vrhu HDZ-a pročitajte u novom broju Nacionala…