Ekobrošuru “Hrana i ekologija” Anamarije Helene Milardović, koja govori o konkretnim smjernicama prema održivom življenju i ekološkim principima prehrane, u subotu je, u povodu Dana planeta Zemlje, predstavila udruga Prijatelji životinja.

“Hrana i ekologija” je stručna ekobrošura ali ipak pristupačna najširoj publici i puna je relevantnih podataka, rekao je predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman.  Brošura je napravljena kao udžbenik s provjerenim informacijama o, kako kaže, “vrlo alarmatnoj temi, o kojoj nisu svjesne niti institucije niti oni koji bi trebali educirati”. Oman ističe da se u toj publikaciji objašnjava povezanost uzgoja hrane za ljudsku prehranu s gladi u svijetu, klimatskim promjenama, potrošnjom vode, krčenjem šuma i mnogim drugim aspektima zagađenja okoliša. Navode se i konkretne smjernice prema održivom življenju i ekološkim principima prehrane.

Ustvrdio je kako je više nego ikada situacija na Zemlji alarmantna jer, prema velikome broju uglednih svjetskih istraživanja, uzgoj životinja za hranu uvjerljivo najviše pridonosi zagađenju planeta.

“Najizravniji, najučinkovitiji, ali ujedno i najlakši način na koji svaki pojedinac može pridonijeti očuvanju okoliša jest prestanak kupnje namirnica životinjskog podrijetla, odnosno prestanak financiranja industrije koja razara jedini dom koji svi imamo – planet Zemlju”, poručio je Oman.

Ekobrošura “Hrana i ekologija” namijenjena je svima koji imaju priliku širiti informacije iz nje i koristiti ju za daljnju edukaciju. Tiskana je u 1500 primjeraka i već je više od 600 primjeraka poslano osnovim i srednjim školama te eko-vrtićima u cijeloj Hrvatskoj, rekao je Oman. Najavio je da će udruga brošuru poslati predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović te predsjednicima Vlade i Hrvatskog sabora, ministarstvima, političarima i svim važnijim institucijama, udrugama i nakladnicima udžbenika.

Prijatelji životinja navode kako je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) još 2006. objavila da stočarski sektor utječe na klimatske promjene više od cjelokupnog svjetskog prometa. Usto, kažu, svake sekunde samo u SAD-u nastaju 53 tone izmeta životinja na farmama, koji truje okoliš. Švicarski Istraživački institut za organsku poljoprivredu (FiBL) zaključio je da svjetska godišnja proizvodnja 125 milijuna tona dušikovih gnojiva korištenih u stočarstvu otpušta 800 milijuna tona ugljikova dioksida. Iz udruge navode i da stočne farme uzrokuju 85 posto ukupne emisije dušika u obliku amonijaka, što je glavni uzrok kiselih kiša, a time i odumiranja šuma.

Dodaju kako Nizozemski Institut za zdravlje tvrdi da amonijak iz stočarstva uzrokuje više štete nego sve tvornice svijeta zajedno. Stočarstvo je izravno odgovorno i za krčenje više od stotinu milijuna hektara šume kako bi se oslobodile nove površine za ispašu životinja uzgajanih za hranu. Čak 88 posto uništene Amazonske prašume u Brazilu uzrokovano je pretvaranjem zemljišta u nove pašnjake.
Iz udruge  Prijatelji životinja  pitaju “zašto se o ovim temama uporno šuti, iako je ulog očuvanje cjelokupnog života na Zemlji” te tvrde  da “svjetske korporacije nisu spremne ugroziti svoj profit čak ni po cijenu istrebljenja čovječanstva i sveg života na Zemlji”.