Muzej Mimara, iako zatvoren za javnost zbog obnove, kontinuirano djeluje u duhu vizije donatora Ante Topića Mimare kako bi vrijedni predmeti iz zbirki bili čuvani i valorizirani. Povodom 36. obljetnice 17. srpnja prezentiraju novoobjavljenu Studiju koja obrađuje šahovsku garnituru iz zbirke bjelokosti.

Dodanu vrijednost muzejskoj ostavštini dao je kustos Krešimir Juraga u vidu još jednog stručno obrađenog predmeta prezentiranog u upravo objavljenoj Studiji br. 50 Muzeja Mimara. Radi se o šahovskoj garnituri iz zbirke bjelokosti, od koje ploča koja datira u Italiju u 15. stoljeće, dok su figure izrađene u Francuskoj u 19. st. i predstavljaju portrete francuskoga kralja Françoisa I. i kraljice Leonor te engleskoga kralja Henryja VIII. i kraljice Mary I.

“Sa radošću za 36. rođendan Muzeja Mimara prezentiramo  Studiju br. 50 „ Šahovska garnitura iz Muzeja Mimara“ autor koje je kolega kustos Krešimir Juraga. Ona je još jedno trajno svjedočanstvo neuništivog poticaja kojega sjajna zbirka umjetnina – donacija gospodina Ante Topića Mimare uvijek iznova pruža svim znalcima i ljubiteljima istinske umjetnosti”, kažu iz Muzeja.

Goran Vranić

Riječ je o garnituri za šah koja se sastoji od 32 fino rezbarene i polikromirane figure tipične za francusku proizvodnju te igraće ploče koja iako nastala na sjeveru Italije krajem XV. st. pokazuje bliskost s pločama s juga Španjolske. Na francusko podrijetlo figura ukazuje oblikovanje lovaca poput dvorskih luda (u francuskome fou) te bogata polikromija koja nije česta u šahovskim setovima od bjelokosti. Figure među kojima se ističu portreti francuskoga kralja Françoisa I. i kraljice Leonor te engleskoga kralja Henryja VIII. i kraljice Mary I. nastale su početkom XIX. st., u razdoblju pojačanoga interesa za vlastitu povijest u Francuskoj, ali i intenzivnog suparništva s Velikom Britanijom.

Šahovske ploče od drva, bjelokosti i kosti izrađivane su u tehnici intarzije na jugu Španjolske i sjeveru Italije. Iako su motivi koje su obrtnici koristili često slični, s korijenima u islamskim uzorima, zamjetne su razlike u njihovu oblikovanju: s jedne strane je španjolska minucioznost i slikovitost, a s druge talijanska preciznost i interes za geometrijom i perspektivom. Figure i ploča iz Muzeja Mimara čine lijep primjer luksuznih predmeta koji su, čak i ako se nisu aktivno koristili za igranje šaha, svoje mjesto našli kao kolekcionarski primjerci vrijedni divljenja.

Ravnateljica Lada Ratković Bukovčan povodom 36. obljetnice podsjeća na intenzivan i raznovrstan rad u obliku virtualnih izložbi kako djela iz fundusa, tako i brojnih suvremenih umjetnika, te međumuzejsku suradnju u Hrvatskoj i inozemstvu, koje se mogu razgledati na web stranici i društvenim mrežama Muzeja.