NAKON ZAGREBA, IZLOŽBA ‘JUGOTON – ISTOČNO OD RAJA (1947. – 1991.)’ BIT ĆE POSTAVLJENA I U BEOGRADU

Nakon odličnog uspjeha izložbe ‘’Jugoton-Istočno do raja (1947. – 1991.)’’, postavljene u zagrebačkom Tehničkom muzeju, Muzej nauke i tehnike u Beogradu odlučio ju je dovesti u Beograd da bi sugrađanima približio značaj i veličinu diskografske kuće Jugoton, prve i najveće glazbene izdavačke kuće iz bivše Jugoslavije.

‘’Na sastanku s predstavnicima beogradskog Muzeja nauke i tehnike razgovaralo se o razmjeni programa. Ova izložba im se odmah dopala’’, kaže Sanja Bachrach-Krištofić, suautorica izložbe.

Viši kustos zagrebačkog Tehničkog muzeja Željko Staklarević autor je dijela izložbe o tehničko-tehnološkom procesu proizvodnje gramofonskih ploča i audiokaseta. Voditelj je muzejskih zbirki ‘’Gramofoni i magnetofoni, Nosači zvuka i Radijska i televizijska tehnika”. Autor beogradske postave je dizajner Marko Jovanović, uz Muzej nauke i tehnike, a sponzor je diskografska kuća Croatia Records. Povodom prikazivanja izložbe u Beogradu, diskografska kuća Croatia Records objavit će CD kolekciju s devet originalnih EP izdanja s izvođačima kao što su Miki Jevremović, Zlatni dečaci, Crni biseri, 7 mladih, Sanjalice, Mišo Kovač, Ansambl Montenegro i Zlatni akordi.

Na otvorenju će kao poseban gost nastupiti Davorin Bogović, nekadašnji frontmen grupe Prljavo kazalište.

Jugoton je primjer socijalističkog privrednog diva izraslog na temeljima industrijalizacije i modernizacije od 1947. do 1991. U svojim najboljim danima imao je milijunske tiraže, ugovore s mnogobrojnim domaćim autorima i izvođačima, ali i mnogo licencnih izdanja te ljude s relevantnim autorskim karijerama prije i za vrijeme rada u Jugotonu. Tvornica iz zagrebačke četvrti Dubrava nastala je prema idejnim nacrtima arhitekta Igora Skopina (također autora kompleksa susjednog Jadran filma).

Dvije velike tvornice zabave dijelile su tonski studio Jadran filma, tada najsuvremeniji europski tonski studio, čineći važnu funkcionalnu cjelinu. Jugoton je bio organiziran tako da može zadovoljiti sve potrebe proizvodnje, ali i visoke humane standarde radnog okruženja. U harmonično izgrađenim objektima nalazilo se sve, od proizvodnje, ureda i slušaonica do restorana, ambulante, sportskih terena i parka.

Izložba u Zagrebu otvorena je 20. listopada 2014., a osmislili su je Mario Krištofić i Sanja Bachrach-Krištofić, tandem posvećen dizajnu i fotografiji koji je sam svojim radom pridonijeo mnogobrojnim diskografskim izdanjima Jugotona i Croatia Recordsa. Djeluju kroz udrugu Kultura umjetnosti koja se bavi očuvanjem naslijeđa popularne kulture (dizajna, fotografije, arhitekture). O tome koliko je bilo teško prikupiti svu građu za izložbu, Sanja Bachrach-Krištofić kaže: ‘’Pripreme su trajale oko dvije godine. Na izložbi su prikazani materijali prikupljeni iz arhive Croatia Recordsa, brojnih privatnih zbirki, Tehničkog muzeja u Zagrebu, arhive HRT-a te oni kupljeni po buvljacima i u second-hand prodavaonicama ploča. Od likovnog materijala Mario i ja pregledali smo cijelu fonoteku Croatia Recordsa u kojoj se čuvaju sva Jugotonova izdanja i snimili više stotina izdanja. Pretražili smo arhivu s građom koja je preostala i našli arhitektonsko-građevinsku dokumentaciju koja je pomogla da se ispriča dio priče povezan uz gradnju dvaju velikih pogona zabave tog vremena: Jadran filma i Jugotona.

Kontaktirali smo bivše urednike i djelatnike, suradnike, dizajnere te od njih dobili fotografije, plakate i novinske članke. Imamo šest autora tekstova i deset intervjua, što je oko 140 kartica teksta s mnogo podataka koji će biti korisni za buduća istraživanja. Kako smo godinama radili za Jugoton, a i diskofili smo, veliki dio izloženih omotnica ploča je iz naše privatne arhive.’’

Izložba u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu sadržavat će više od 150 omota ploča iz privatne zbirke Kulture umjetnosti, 23 stroja iz nekadašnjeg Jugotona te prateće uređaje koji su bili dio procesa proizvodnje gramofonskih ploča i audiokaseta, a koji se nalaze u Tehničkom muzeju u Zagrebu i koje su donirali Jugoton i Croatia Records. Prikazat će se i knjige, plakati, plakete, fotografije i videomaterijal iz privatnih kolekcija te dokumentacija Tehničkog muzeja iz Zagreba, koji pokazuju doprinos Jugotona domaćoj likovnoj i medijskoj kulturi u socijalizmu. Za prikazivanje izložbe u Beogradu, Muzej nauke i tehnike omogućio je sadržaj kataloga i na engleskom jeziku, a Kultura umjetnosti za izložbu je osigurala dodatni fotografski materijal koji se premijerno izlaže. Dakako, izložba u Beogradu razlikovat će se od one postavljene u Zagrebu. ‘’U postavu će se više istaknuti njihov dio priče, od glazbe i dizajna do trgovina koje su tada puno značile. Postav radi tim muzeja, a katalog se reizdaje s novim ovitkom i dodatkom, prijevodom kataloga na engleski, što je važan doprinos kvaliteti izložbe. Katalog i izložba bit će dopunjeni i podacima koje smo u međuvremenu prikupili’’, kaže Sanja Bachrach-Krištofić.

Izložba i katalog u Beogradu financirani su sredstvima Ministarstva kulture i informiranja Republike Srbije. Povijest pop kulture u bivšoj Jugoslaviji prikazana na izložbi jedan je od rijetkih primjera približavanja diskografije kakva je nekad bila javnosti, s naglaskom na dizajn koji se u današnje vrijeme distribucije glazbe putem interneta i slušanja putem mobitela i drugih tehnoloških pomagala, prilično izgubio.

‘’Potencijali dijela povijesti popularne kulture povezani uz vinile i pop-rock glazbu, ogromni su, a to razdoblje i mediji dobivaju drugi značaj primjeren vremenu oko nas. Vjerujem da o potencijalima dovoljno govori slučajna podudarnost. Terence Winter, kreator serije ‘’Obitelj Soprano’, upravo radi na seriji ‘Vinyl’ koju režira Martin Scorsese, a među producentima je i Mick Jagger. Vjerujem da oni znaju zašto to rade’’, rekla je Sanja Bachrach-Krištofić. Udruga Kultura umjetnosti planira nove projekte, a među njima je i jedan, kako naglašavaju, ‘’svjetski pop fenomen’’ na našim prostorima 60-ih godina prošlog stoljeća te izložbu radnog naziva ‘’Omladinske radne akcije: dizajn ideologije’’ planiranu 2017.