U petak, 5. svibnja, u 19 sati u ORISU – KUĆI ARHITEKTURE održat će se promocija nove knjige ‘Fragmenti dizajnerske povijesti 2’ autora i urednika Marka Goluba.

O knjizi će govoriti povjesničarka umjetnosti dr.sc. Lovorka Magaš Bilandžić, kustosica i istraživačica Vesna Vuković, dizajnerica i predsjednica HDD-a Maša Milovac, dizajner i publicist Dejan Kršić, te urednik Marko Golub. Knjigu je grafički oblikovao Dejan Kršić, ujedno i suautor nekoliko tekstova. Osim Marka Goluba, autora više od polovice priloga uključenih u ovo izdanje, te Dejana Kršića, tekstove u knjizi potpisuju i Ivana Borovnjak, Ivica Mitrović, Sven Sorić, Patricia Počanić & Lovorka Magaš Bilandžić, Marijan Špoljar, Barbara Blasin, Ora Mušćet, Željko Luketić, Damir Bralić, Sandra Uskoković, Iva Babaja & Tatjana Bartaković, te Damir Prizmić & Nikola Bojić.

Knjiga Fragmenti dizajnerske povijesti: Dokumenti, 2. dio autora i urednika Marka Goluba, koja kroz 320 stranica i pet tematskih poglavlja daje kritički uvid na niz intrigantnih tema dizajna i vizualne kulture iz 20. i 21. stoljeća, od pojedinačnih dizajnerskih opusa Mihajla Arsovskog, Mirka Ilića, Borisa Ljubičića ili Slave Antoljak, aktivnosti Studija za industrijsko oblikovanje 1950-ih, preko tema feminističkih ženskih časopisa, dizajna za nezavisnu kulturu, intermedijalnih autora i projekata te različitih oblika dizajnerskog aktivizma, do pitanja koja nam postavljaju nove spekulativne dizajnerske prakse.

Ovo novo izdanje nastavak je knjige Fragmenti dizajnerske povijesti objavljene prije tri godine, a obje su rezultat kontinuiranih aktivnosti istraživanja hrvatskog dizajnerskog nasljeđa 20. i 21. stoljeća provođenih putem programa HDD galerije u različitim njegovim programskim linijama.

FOTO: Monika Džakić

Kao i prvi Fragmenti, i ovi obuhvaćaju 5 poglavlja: Dizajniranje povijesti / Historizacija dizajna, Dizajn nezavisnosti, Intermedijalna čitanka, Dizajn=Akcija i Diskurzivni objekti, tekstualna i vizualna građa je organizirana tematski kako bismo otvorili različite rakurse na dizajnerske prakse koje knjiga obrađuje, no ona nije, i nije ni zamišljena kao sintezni pregled, nego kao slijed pogleda na dizajnerske fenomene i fenomene vizualne kulture, autorske pozicije i kulturne i društvene kontekste koji su obilježili naše vrijeme i vrijeme koje nam je prethodilo.

Nakon objavljivanja prve knjige, Fragmenti dizajnerske povijesti dobili su konture ozbiljnog, tekućeg istraživačkog projekta kojemu je ta prva knjiga svojevrsni “priručnik za upotrebu” koji osim prezentiranog sadržaja (tekstova, fotografija i reprodukcija) neizravno daje na uvid brojne, često međusobno vrlo različite modele rada, načine interpretacije i uopće pristupa dizajnerskom nasljeđu. No naša osnovna motivacija i dalje proizlazi iz prepoznavanja problema prije svega financijske nemogućnosti mnogih organizacija, pa tako i naše, da iza svojih projekata, a posebno onih koji su se bavili pitanjem umjetničkog sjećanja, ostave kvalitetnu, dovoljno iscrpnu i sadržajnu te trajnu i svima dostupnu dokumentaciju o temama i sadržajima koji su kroz njih obrađeni.

FOTO: Monika Džakić

“Brojni autori i autorice prethodnih desetljeća ostaju zaboravljeni, a njihov utjecaj zanemaren zbog činjenice da je stručna literatura o povijesti hrvatskog dizajna izuzetno malobrojna, manjkava i puna zjapećih rupa u kojima nestaju, primjerice: žene-dizajnerice, industrijski i grafički dizajneri koji su djelovali gotovo anonimno u kontekstu industrije, privrede ili socijalističkog ‘korporativnog’ oglašavanja, umjetnici koji su se bavili dizajnom a njihov rad u tom segmentu nije valoriziran itd. Radeći sve te izložbe, organizirajući razgovore, producirajući videosadržaje i distribuirajući u javnu sferu mnoštvo novih informacija, i napokon objavljujući ovu seriju knjiga, vjerujemo da smo pomogli rasvijetliti neka mjesta našeg dizajnerskog i kulturnog nasljeđa koja su dugo ostajala neosvijetljena”, navodi se u najavi.