U petak tradicionalno ‘Sjećanje na Tina’, najveću pozornost privući će jedna dvogodišnjakinja

Autor:

12.11.2015., Zagreb - Spomenik u Varsavskoj Tinu Ujevicu, hrvatskom pjesniku koji je umro na dansnji dan prije 60 godina. Rodio u Dizdara kuli u Vrgorcu, a puno ime bilo mu je Augustin Josip Ujevic. 
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Sanjin Strukic/PIXSELL

U Gostionici “Pod starim krovovima” u zagrebačkoj Basaričekovoj ulici u petak u podne Amelia Panić Grazio, Sara Renar, Irena Šekez Sestrić, Goran Grgić i Goran Matović priredit će tradicionalni program ‘Sjećanje na Tina‘.

Ovim programom Teatar poezije obilježava 130. godišnjicu rođenja i 66. obljetnicu smrti velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića. Autor događanja je Goran Matović.

U scenskom kolažu ‘Sjećanje na Tina’ umjetnice i umjetnici obnavljaju govor velikog Tina. ‘Sjećanje na Tina’ 2021. odvija se na stotu obljetnicu otkad se Ujević prestaje potpisivati Augustin te uzima samo završetak imena Tin.

U ovogodišnji programu uvršteni su: Pobratimstvo lica u svemiru, Ispit savjesti, Proslov pred čitanje, Svakidašnja jadikovka, Alkoholni sni, Džungla, Igračku vjetrova, Nokturno…

Posebnu atrakciju ovogodišnjem programu priredit će Amelia Panić Grazio koja će govoriti ‘Pobratimstvo lica u svemiru’. Ova djevojčica, naime, još nema ni tri godine.

Ujević je od 1940. pa sve do svog odlaska na drugu obalu 12. studenoga 1955. rado šetao Gornjim gradom pa je prema predaji zalazio i u Gostionicu ‘Pod starim krovovima’ u društvu Saliha Alića.

Svoj zagrebački život rasporedio je između Nacionalne biblioteke, podstanarske sobice u Selskoj i zagrebačkih gostionica. Za vratima gostionice Tin je pronalazio nove inspiracije i vodio genijalne monologe.

Svaki prostor Ujević je znao pretvoriti u svojevrstan teatar. Kroz fragmente iz Ujevićeva opusa glumice, glumci i glazbenici otvaraju novi, živi dijalog s kolosalnim pjesnikom.

‘Sjećanje na Tina’ održava se tradicionalno svake godine na dan Ujevićeve smrti.

“Veliki mag riječi Zagrebu je dao sjaj duhovne prijestolnice. Tinovi monolozi i šutnje za vratima gostionice ušli su u legendu. Da nije bilo Tina, duhovna slika zagrebačke i hrvatske kulture bila bi lišena čuda Riječi”, navodi se u najavi.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.