Uoči presudnog dana kada će biti donijeta odluka o sudbini mirovinske reforme u Francuskoj, njezin predsjednik Emmanuel Macron suočava se s novim danom štrajka i prosvjeda protiv svojih nepopularnih planova da podigne minimalnu dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.

U trenutku kad se predsjednik vratio iz državnog posjeta Nizozemskoj, gdje je bio prisiljen obuzdati svađu oko komentara o Tajvanu, suočio se s novim domaćim izazovom jer su stotine tisuća ljudi ponovno prosvjedovale diljem Francuske.

Nakon zahtjeva premijerke Élisabeth Borne, ustavno vijeće će donijeti odluku o tome je li zakon u skladu s francuskim ustavom. Političari ljevice također su od nje zatražili da se izjasni o tome može li se organizirati oblik referenduma građana o promjenama mirovina.

Kuća za istraživanje javnog mnijenja Ifop, govori da samo 18% Francuza vjeruje da je Macron svjestan njihovih briga, dok 58% ljudi misli da je to krajnja desničarska čelnica Marine Le Pen, dodajući da je razlika između njih dvoje “vrtoglava”.

Ali oporbeni zastupnici s ljevice rekli su da je antimakronski osjećaj jači nego prije.

Olivier Marleix, iz desničarske stranke Les Républicains, rekao je: “Mislim da je predsjednik shvatio da u nečemu nije uspio.” Marleix je dodao da nije bilo dovoljno dijaloga sa sindikatima oko promjena mirovina.

Ministri su privatno uvjereni da će vijeće odobriti izmjene, nakon što je vlada upotrijebila izvršnu uredbu da ih progura bez glasovanja u parlamentu prošlog mjeseca. Ako je tako, Macron se nada da će odmah potpisati nova pravila o mirovinama, tako da mogu stupiti na snagu prije kraja 2023.

Vlada se nada da će time prekinuti gotovo tromjesečne prosvjede, koji su povremeno kulminirali nasiljem i sukobima s policijom. Demonstracije su usredotočile osjećaj raširenog bijesa protiv Macrona. Sindikati su rekli da će ljutnja ostati i da će se prosvjedi nastaviti ako se zakon potpiše.

Prijevoz i škole bili su pogođeni štrajkovima u četvrtak, a neki pariški skupljači smeća nastavili su štrajk u Parizu, koji je prekinut krajem ožujka nakon što se nagomilalo 10.000 tona smeća. Policija očekuje da će između 400.000 i 600.000 ljudi sudjelovati u prosvjedima diljem zemlje, što bi bilo manje od polovice vrhunca od gotovo 1,3 milijuna dosegnutog u ožujku.

Iako se broj ljudi koji marširaju smanjio, ključno pitanje za Macrona je javno mnijenje. Dvije trećine Francuza i dalje se protivi Macronovom podizanju dobi za odlazak u mirovinu, a 52 posto želi nastavak prosvjeda čak i ako ustavno vijeće u petak odobri zakon o mirovinama, prema anketi Ifopa.

Prosvjedi su poljuljali Macronov imidž i ponovno ga se doživljava odsječenim od ulica i svakodnevnih briga ljudi, piše Guardian.

“Zemlja mora nastaviti ići naprijed, raditi i suočiti se s izazovima koji nas čekaju”, rekao je Macron tijekom posjeta Nizozemskoj. Rekao je da će odluka Ustavnog vijeća u petak “dovesti točku na demokratske i ustavne procedure”, ali da će se javna rasprava “nastaviti, sigurno”.

Nakon što je u više navrata odbio razgovore sa sindikalnim čelnicima posljednjih tjedana, Macron je rekao da će pozvati predstavnike radnika na razgovore nakon objave sudske odluke. Rekao je da zna da će “tragovi naših sadašnjih nesuglasica ostati”, ali da želi “gledati u budućnost”.

Macron je mirovinske promjene povezao s potrebom da Francuska kontrolira javnu potrošnju i svojim širim programom za bliže gospodarske veze između članica EU-a. “Ponosan sam na francuski društveni model i branim ga, ali ako ga želimo učiniti održivim, moramo proizvoditi više. Moramo reindustrijalizirati zemlju. Moramo smanjiti nezaposlenost i moramo povećati količinu posla koji se obavlja u zemlji. Ova mirovinska reforma je dio toga”, poručio je.

Prosvjednici poharali sjedište Louis Vuittona

Prosvjednici su se probili do pariškog sjedišta luksuznog diva LVMH. “Ako Macron želi pronaći novac za financiranje mirovinskog sustava, trebao bi doći ovamo kako bi ga pronašao”, rekao je Fabien Villedieu, sindikalni čelnik, za CNN-ovu podružnicu BFMTV ispred zgrade LVMH-a.

Prosvjedi su uslijedili na dan kada su dionice LVMH-a, koji posjeduje brendove kao što su Louis Vuitton i Moët – skočile na rekordnu visinu.

Šef pariške policije Laurent Nunez unaprijed je upozorio da bi prosvjednici mogli “napasti, tvrtke koje vide kao kapitalističke znakove”, rekao je na francuskom radiju RMC.