Hrvatski sabor u petak će nastaviti, zbog haaške presude, u srijedu prekinutu raspravu o izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koje oporba i dio javnosti zove ‘lex šerif’.

Oporbenim kritikama unatoč, iz resornog Ministarstva uprave ustrajavaju da se radi o izmjenama koje jačaju ulogu predstavničkog tijela i osiguravaju stabilnost za provođenje projekata, prije svih EU-projekata.

Između dvaju saborskih čitanja zakon je doživio određene promjene, a najvažnija je da referendum za opoziv načelnika, gradonačelnika i župana sada može predložiti i dvije trećine vijećnika. Do sada se to moglo učiniti samo na zahtjev 20 posto birača.

Vlada je odustala od određivanja vijećničkih naknada i ostavila predstavničkim tijelima da sama to reguliraju. Propisala je i da čelnik tijela, koji je ponovno izabran nakon prijevremenih izbora, mora predložiti novi proračun u roku od 45 dana od dana izbora, a predstavničko tijelo ga mora prihvatiti u roku od idućih 45 dana. Izmijenjeni će zakon stupiti na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama (uobičajeno je osmi dan) kako bi se njegova primjena omogućila u što kraćem vremenu.

Zbog te odredbe, dosadašnjim kvalifikacijama da se radi o ‘lex šerif’,’lex faraon’, pa i ‘lex Bandić’, Mostov Robert Podolnjak dodao je ‘lex ekspres’.

Iz SDP-a su pak ocijenili da će predstavnička tijela biti dovedena u situaciju kaosa zbog mijenjanja zakona u tijeku proračunskog procesa.

Ministar uprave Lovro Kuščević odgovorio je da će kaosa biti, ali “pozitivnog” jer će općinama i gradovima izmjene zakona donijeti dodatnih oko dvije milijarde kuna u proračune.