Hrvatski Sabor u petak će glasovati o rebalansu državnog proračuna za 2022. godinu kojim se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna – na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna. Glavna primjedba oporbe je da povećani priljev prihoda od poreza koji dolazi kao posljedica velike inflacije građani neće osjećati, javio je HTV.

Saborska zastupnica HDZ-a Grozdana Perić je rekla da se nije moglo drugačije raspodijeliti. “Prvotno je proračun poslije prvog rebalansa projicirao inflaciju od 7,8 posto, a narasla je za 2,6 posto i to je ono što je utjecalo da cijene se podignu. Prvim rebalansom došlo je do smanjenja PDV-a za komunalne usluge, energiju, da bi od travnja 2022. došlo do novog smanjenja PDV-a za brojne robe i usluge i to je sve što je vlada predvidjela, s tim smanjenjem nije željela povećati prihode proračuna već su se dogodile iz te razlike koja je nastala i zbog povećane inflacije, a onda tim više i baze svih cijena koje su na to podigle prihode od PDV-a za 2,1 milijarde kuna. Tu je i ostvarenje i poreza na dobit preko 2 milijarde kuna”, rekla je.

Damir Bakić iz Možemo! je rekao kako je rebalans s jedne strane registrirao dio jesenskog paketa pomoći koji je vlada objavila da suzbije negative učinke inflacije, a da su ga s druge strane ključno obilježile dvije negativne stvari – “snažan podbačaj u povlačenju sredstava iz EU fondova i još jedno u nizu potonuće u financijama u zdravstvenom sustavu”.

Na upit tko je odgovoran što ćemo povući 5 milijardi manje europskog novca, Hrebak je rekao kako to ne znači da ga nećemo povući nego da je dinamika ugrožena. “Proračun je objektivan odraz naših subjektivnih želja i potreba. On je velikim dijelom bio zadan, objektivan je za sve okolnosti koje nas prate i koje se reflektiraju na razini cijele Europske unije. Imali smo odličnog ministra financija Zdravka Marića koji je odlično vodio taj resor, sada je došao kolega Marko Primorac koji je na jednak način počeo održivo i stabilno voditi financije i vidi se da je deficit unutar onoga što smo se obvezali ulaskom u eurozonu. A najvažniji dio ovotjednog rebalansa proračuna je što kad smo ušli u eurozonu imali smo zaduženost, udio javnog duga bio je 63-64 posto, onda smo skočili, za vrijeme lockdowna, na osamdeset i nešto posto. Sad smo se vratili na 71 posto i ta tendencija je dobra i garantirati će održivost i stabilnost financija u godinama koje slijede.

Ivana Posavec Krivec iz Socijaldemokrata nije optimistična. “Vrijeme krize ne smije biti period kada država ne suosjeća sa svojim građanima. Ovdje se pokazuje da država ne suosjeća dovoljno. Ona puni svoju blagajnu. Govorimo da u cijelom ovom procesu državni proračun se puni, da građani žive u neizvjesnosti, ne znaju kako će prebroditi ovu krizu. Ova vlada nije pokazala nikakav senzibilitet kako će upravljati s gospodarskim oporavkom, ne vidimo dostatna sredstva za zelenu tranziciju, sredstva koja idu prema socijalnim potrebama svih građana, a nezadovoljni smo i s obnovom, istaknula je.