Panoptikon – tip zatvorske zgrade koji omogućava optimalan nadzor zatvorenika, tema je 34. Salona mladih na koju se u njegovim različitim metaforičkim značenjima referiraju mlade umjetnice i umjetnici, a ta bijenalna priredba otvorena je u četvrtak navečer u Meštrovićevu paviljonu.

Meštrovićev paviljon – Dom hrvatskih likovnih umjetnika mjesto je gdje je prije 50 godina otvoren prvi Salon mladih, podsjetio je potpredsjednik Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) Tomislav Buntak. Time ovo izdanje ima i obljetničarski ugođaj koji je, istaknuo je Bunatak, upotpunjeno s još dvije obljetnice – stoljećem i pol postojanja HDLU-a, te osamdeset godina od dovršetka Meštrovićeva paviljona- jednoga od najvažnijih hrvatskih spomenika arhitekture.

Buntak se kratko osvrnuo na sve tri obljetnice i rekao kako se za 150. obljetnicu HDLU-a može reći “kako smo zaista imali veliku sreću da razdoblje od 186., do danas obilježimo kao društvo koje je zaista utjecalo na razvoj likovne scene i likovne umjetnosti, osnivanje institucija, muzeja i galerija te srednjoškolskoga i visokoškolskog umjetničkog obrazovanja”.

Kad je pak riječ o Meštrovićevu paviljonu Buntak je podsjetio kako je ta zgrada i građena za umjetnike, za izložbe, promociju umjetnosti. Ipak, dodao je, “Meštrovićev paviljon je imao pomalo čudnu sudbinu pa je hram umjetnosti bio samo nešto manje od dvije godine, a onda je ‘desna opcija’ pokazala svoje lice i oduzela ga, pa je onda, nakon Drugoga svjetskog rata to učinila i ‘lijeva opcija’, a umjetnicima je vraćena tek 1992. na 1993. godinu”.

Prvi Salon mladih pokrenut prije 50 godina u studentskoj revolucionarnoj ’68.

Ovdje nas je pak, rekao je Buntak, okupila ta treća obljetnica – 50 godina otkako je pokrenut prvi Salon mladih u studentskoj revolucionarnoj ’68. godini , da bi kao jednogodišnja izložba imao kontinuitet do 1991. Slijedila je ratna pauza do 1996. a nakon toga se salon održava kao bijenalna manifestacija pa smo tako ove godine dočekali 34. Salon mladih.

Ocijenio  je kako je Salon mladih izrazito važan jer je početak i promocija novih generacija mladih umjetnica i umjetnika, kreativnosti, likovne i vizualne umjetnosti. Buntak vjeruje kako će posjetitelji na ovome salonu sigurno vidjeti djela umjetnika koji će imati važno mjesto u likovnoj umjetnosti u nekoliko naredih desetljeća.

Na 34. Salonu mladih izlažu 24 mlade umjetnice i umjetnici – Maja Bachler, Maša Barišić, Vitar Drinković, Tomislav Hršak, Tea Ivković, Valerija Jakuš,  Marija Koruga, Anja Leko, Kristina Marić, Marija Matić, Vida Meić, Niko Mihaljević, Anita Miloš, Vladimir Novak, Filip Pilj, Kristina Pongrac, Ana Sladetić, Josipa Stojanović, Lana Stojićević, Ivana Tkalčić, Vice Tomasović, Ivan Tudek, Vendi Vernić i Nebojša Vuković.

Kustosica ovogodišnjega Salona mladih je Mirna Rul, a na njezin poziv na izložbi sudjeluju Marija Ančić, Ana Kovačić, Vanda Kreutz, Jelena Lovrec i Mario Matoković. Autori pozvani na sudjelovanje u sklopu Art Lab-a su Mihael Giba i Frane Rogić, te Petar Popijač i Maja Flajsig.

Umjetnici se na panoptikon referiraju na različite načine

Panoptikon je tip zatvorske zgrade koju koju je u XVIII. stoljeću dizajnirao i osmislio engleski filozof Jeremy Bentham. Kustosica Mirna Rul objasnila je da panoptikon omogućava optimalan nadzor zatvorenika, a u apsolutnom značenju je svaka vrst kontrole ili nadzora. S obzirom na način na koji umjetnice i umjetnici pristupaju toj temi možemo ih, rekla je kustosica, uvjetno podijeliti u nekoliko skupina. U prvoj skupini su oni koji panoptikon prepoznaju u društvu kontrole i u svojim se radovima kritički odnose naspram vršitelja nadzora, ali i kazne (pa i one koja se očituje kao izostanak nagrade).

Dio umjetnika pak pomalo strepi od odlaska iz sigurnog okrilja institucije – Akademije likovnih umjetnosti. Pojedini radovi, dodala je Rul, propituju odnos institucije, umjetnika i recipijenta, neki oštro kritiziraju političke centre moći čije su malverzacije i nebriga doveli do propasti industrije, ali i čitavih regija. Umjetnici se bave i nemarom gradskih vlasti prema napuštenim prostorima, ekstenzivnom izgradnjom zagrebačkih fontana te položajem umjetnica u Hrvatskoj u odnosu na muške kolege. Dio umjetnika osvijestio je u svojim radovima potrebu za prilagođavanjem raznovrsnim pozicijama moći, a neki izražavaju suptilnu subverziju tako uređene stvarnosti, tjeskobu zbog stvarnosti od koje se ne može pobjeći ili joj pristupaju gotovo ludički i pomalo ironično.

Otvorenje izložba popraćeno je s dva performansa i DJ setom, a bogat popratni program priređen je i za trajanja izložbe koja je biti otvorena do 26. lipnja.

Održavanje 34. Salon mladih poduprlo je Ministarstvo kulture, donator novčanih nagrada je Hrvatska poštanska banka, a bit će dodijeljene i druge nagrade, među kojima i jedna Muzeja suvremene umjetnosti (MSU).