Njemačka zajednica u Hrvatskoj svečano je u subotu u Osijeku obilježila 30. obljetnice osnutka, a predsjednik Vladimir Ham rekao je kako se trude nakon razdoblja zatiranja u komunističko doba, očuvati njemački  jezik, kulturu i tradiciju i dalje prenositi na nove generacije.

Njemačka manjina u Republici Hrvatskoj nema problema, osim u očuvanju vlastitog identiteta jer je to nešto što skupljamo, krhotine identiteta nakon komunističkog doba i zatiranja svega njemačkog, istaknuto je na Svečanoj akademiji održanoj u osječkom HNK-u.

Predsjednik Njemačke zajednice u RH Vladimir Ham rekao je kako se trude  “malo toga od njemačkog jezika, kulture i tradicije što je ostalo, očuvati, njegovati i prenositi na nove generacije”.

U Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji živi najveći broj Nijemaca u Hrvatskoj, zbog čega je 1997. i premješteno sjedište Zajednice iz Zagreba u Osijek i ovdje je sjedište nekakvog njemačkog života u RH, rekao je Ham.

U proteklom razdoblju stvorili su brojne projekte koji traju već tri desetljeća, a koje podupire i RH i SR Njemačka, dodao je.

Istaknuo je da im je novi popis stanovništva u Hrvatskoj donio dobre vijesti, jer su jedna od rijetkih manjina koja je u brojnosti narasla i sada ima više od 3000 deklariranih pripadnika njemačke manjine.

Goran Beus Richembergh, član vodstva Njemačke zajednice i jedan od njezina osnivača rekao je da se grupa entuzijasta, pripadnika njemačke i austrijske manjine, u prosincu 1992. u Zagrebu okupila i osnovala tada Njemačku narodnosnu zajednicu, koja je kasnije promijenila naziv u Njemačka zajednica.

Kada smo primljeni u Svjetski savez Podunavskih Švaba onda je dobila podnaslov Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, dodao je.

Kaže da su u proteklih 30 godina pokrenuli niz značajnih projekata, kao što su Međunarodni simpozij Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu, godišnjak Njemačke Zajednice u kojemu se objavljuju radovi sa Simpozija, pokrenuli su i dvojezični časopis Njemačka riječ – Deutsche slot, kreiran je i projekt Susret Njemačkih kazališta, a mnogo se brine i o izdavačkom i informativnom radu.

“Potrudili smo se i oko zaštite prava stradalnika, brojni Nijemci koji su preživjeli logore nakon 2. Svjetskog rata.  Zahvaljujući Zajednici i Nikoli Maku, koji je bio saborski zastupnik, stekli su pojedina stradalnička prava”, rekao Beus Richembergh,.

Napomenuo je da su na nekoliko mjesta stratišta i grobova njihovih predaka podignuti i memorijalni spomenici., a najpoznatiji su Krndija i Valpovo.

Mnoge osječke ulice nose imena hrvatskih velikana njemačkog podrijetla

Histografskim i publicističkim djelovanjem, dodao je, Zajednica nastoji “pokrpati veliku rupu diskontinuiteta od pet desetljeća nakon 2. Svjetskog rata kada je bilo zabranjeno organiziranje, a nije se radilo na revitalizaciji njemačke manjine.

“Važno nam je da svoj novi identitet ne gradimo samo na afirmaciji povijesne uloge u društvu Hrvatske. nego i na suvremenim poveznicama s Njemačkom i njemačkom kulturom”, poručio je Beus Richembergh.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić rekao je da Grad Osijek njeguje bogatu njemačku ostavštinu, od arhitekture i umjetnosti do srednjoeuropskog načina života.

“Mnoge osječke ulice nose imena hrvatskih velikana njemačkog podrijetla koji su stvarali grad kakav je i danas, napredan, otvoren s pogledom prema budućnosti”, dodao je Radić, ističući da Osijek ima najveći broj manjina, koje su kulturno bogatstvo i spoj prema matičnim državama.

Naglasio je i da  je Njemačka jedan od većih investitora u Osijeku te najavio nastavak njegovanja kulturnih i gospodarskih odnosa.