Vodotoranj Dubrava, težak 57 tona i kapaciteta 350 metara kubičnih postavljen je u u srijedu u općini Dubrava u sklopu projekta novog vodoopskrbnog sustava na istoku Zagrebačke županije vrijednog više od 93 milijuna eura.

Vodotoranj je visok 38 metara, služit će za održavanje tlaka u vodoopskrbnoj mreži na području općina Dubrava i Farkaševac, a ukupna vrijednost radova iznosi 755.000 eura. Nakon izgradnje vodotornja, slijedi izgradnja crpne stanice Dubrava koja će ga puniti.

Riječ je o četvrtom od pet vodotornjeva koji će se izgraditi u sklopu EU projekta “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok”. Prvi vodotoranj je dignut u Preseki, drugi u Vrbovcu, treći u Farkaševcu, a zadnji će biti u općini Gradec.

Vodotoranj Dubrava potreban je da bi sustav vodoopskrbe na području Vrbovca i okolice mogao funkcionirati”, rekao je Tomislav Masten, direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije d.o.o. koja je investitor projekta.

Područje Općine Dubrava, naveo je, bilo je pokriveno s oko 14 kilometara vodoopskrbne mreže s oko 130 priključaka na području cijele općine. Uz ove objekte, dobivaju 54 kilometara nove mreže i imat će 1150 priključaka.

Vrbovec i okolne općine prije projekta su imali pokrivenost od 37 posto, a nakon njegovog završetka to će doseći više od 80 posto, istaknuo je Masten.

“Na području Zagreba-istok bila je vrlo nekvalitetna voda, a ovim projektom izmijenjen je cjelokupni sustav kojim će svi dobiti kvalitetnu i ispravnu pitku vodu”, naglasio je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović.

Kako bi se projekt mogao početi provoditi Zagrebačka županija je uložila oko 100 milijuna kuna u pripremne radnje.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je da će projektom “Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok” izgraditi 425 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda, od čega će biti 315 kilometara novih i 110 kilometara rekonstruiranih.

Projekt završava u kolovozu 2024. godine kada bi svi cjevovodi trebali biti pušteni u funkciju, a sustavom će se, kaže Đuroković, smanjiti gubici koji su sada na razini od 30 posto i pasti će na razinu ispod 20 posto. Također, na sustav će se priključiti novih 30.000 stanovnika.

“Ovako veliko ulaganja podiže razinu priključenosti lokalnog stanovništva na 80 do 90 posto čime se približavamo standardu na području Hrvatske, što je u korak sa standardima Europske unije”, dodao je.

Projekt se financira sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., od čega bespovratna EU sredstva iznose nešto više od 64 milijuna eura.