U povodu 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u utorak je otvorena izložba koja kroz pregled građe čuvane u fundusu NSK nastoji ukazati na važnost autorova opusa u kontekstu hrvatskoga glazbenog romantizma te glazbene, ali i sveukupne hrvatske baštine.

Izložbu “Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.): 200. obljetnica rođenja” otvorila je u predvorju NSK glavna ravnateljica Tatijana Petrić. Istaknula je kako je riječ o prigodnom hommageu tom velikom skladatelju, koji zauzima istaknuto mjesto u plejadi hrvatskih preporoditelja i kulturnih uglednika, “koji su svojim djelovanjem i zalaganjem stvorili temelje na kojima su kasniji naraštaji mogli graditi i stvarati”.

Životni put i djelo Vatroslava Lisinskog nadahnjivali su pjesnike različitih stilskih razdoblja, a Miroslav Krleža nazvao ga je “najeuropskim hrvatskim imenom”, napomenula je Petrić.

U nastavku na izložbu najavila je izradu virtualne izložbe pod nazivom “Lisinski 200”, koja će predstavljati tematsko mjesto u kojem će ukratko biti predstavljen opus Vatroslava Lisinskoga s naglaskom na građu pohranjenu u Knjižnici.

“Izložbom, objavljivanjem kroz koji dan mrežne publikacije pod nazivom ‘Prilozi o Vatroslavu Lisinskom u povodu 200. obljetnice rođenja’, te virtualnom izložbom na svojim mrežnim stranicama, NSK ističe značenje opusa Vatroslava Lisinskog, te se pokazuje kao bogat izvor rukopisne i tiskane građe o radu i opusu toga važnog skladatelja”, rekla je Petrić.

“Na ovaj način pokazali smo kako note, rukopise i knjige ujedinjujemo u ovom prostoru koji zovemo hramom hrvatske nacionalne kulturne baštine”, poručila je.

U ime predsjednika Vlade i ministrice kulture NSK-u je na izložbi čestitao državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak. Istaknuo je kako je Vatroslav Lisinski hrvatskome narodu zavještao mnoge antologijske stranice svojih rukopisa. “Iako je imao svega 35 godina kad je umro, te je njegov stvaralački ciklus trajao tek 11 godina, ostavio je 145 skladbi”, naglasio je Poljičak.

Neke od njih na izložbi su prikazane kroz autografe, što je iznimna prigoda za susret s izvornim rukopisima velikana koji je pisao povijest hrvatske umjetničke glazbe u prvoj polovini 19. stoljeća, ocijenio je. Želeći njegova remek-djela učiniti javno dostupnima i trajno ih dokumentirati, Ministarstvo kulture je osiguralo potporu za vrijedna izdanja njegovih partitura i za nosače zvuka, naglasio je nadalje Poljičak.

“Izložbe poput ove prigode su za spomen na umjetnika koji je duboko utjecao, i još će sigurno utjecati, na povijest hrvatske nacionalne kulture”, poručio je.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević naglasila je kako joj je iznimno drago što se NSK upravo izložbom posvećenom tom velikom i jednom od prvih hrvatskih skladatelja, i to iz prostora koji nudi pogled na Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog, priključila obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige, koji je ove godine posvećen povezanosti knjige i književnosti i glazbe.

“Ne smijemo zaboraviti da se radi o polovici 19. stoljeća, o vremenu Ilirskog narodnog pokreta, buđenja nacionalne svijesti, početka skrbi za nacionalni jezik, pravopis i gramatiku, ali isto tako i za izričaj u drugim medijima kao što je to glazba”, rekla je Pavičić-Vukičević. “Nadam se, s obzirom da se ovim predvorjima kreće veliki broj i studenata i istraživača, da će svi oni baciti pogled na tu vrijednu građu”, poručila je.

Autorice izložbe su voditeljica Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK Tatjana Mihalić i voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK Irena Galić Bešker. Istaknule su kako je građa prikazana izložbom isključivi dio fundusa NSK, a obuhvaća izvornu građu, autografe ili rukopisne prijepise skladbi, dokumente i tekstove, te tiskanu građu, monografske publikacije, uključujući libreta, notna i zvučna izdanja, vizualnu građu u obliku plakata i ilustracija, kao i tekstove i priloge objavljene u periodičkim publikacijama.

Kao poseban eksponat izdvaja se originalna gramofonska ploča iz 1909., s ljubavnom romansom “Zorko moja” iz opere “Porin”, prva takva koja nosi djelo Vatroslava Lisinskog, a u izvedbi opernoga pjevača Ernesta Cammarotte.

“Vatroslava Lisinskog prvo pamtimo kao autora prve nacionalne hrvatske opere ali on je začetnik moderne instrumentalne glazbe, zborske glazbe, solo pjesme, te je njegov opus vrlo značajan za razdoblje hrvatskog glazbenog romantizma i za hrvatsku glazbenu povijest”, poručila je Mihalić.

Zbog prostornih uvjeta koji nisu primjereni izlaganju izvorne građe, rukopisna građa izložena je samo na dan otvaranja izložbe, dok su digitalne reprodukcije građe dostupne za pregled na portalu Digitalne zbirke NSK. Izložba će biti otvorena do 13. studenoga.