U Ovalnoj dvorani Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu u četvrtak je otvorena izložba slikarskih kolaža jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih slikara Zlatana Vehabovića pod nazivom ‘Atlas manjeg svijeta’.

Mnogobrojni uzvanici tu večer imali su priliku uživati u tridesetak umjetnikovih slika u postavu čije autorstvo zajednički potpisuju Branko Franceschi, ravnatelj NMMU i Zlatan Vehabović.

Uz uvodno obraćanje Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt i autor koncepcije u svom govoru istaknuo je: “S velikim zadovoljstvom zajedno s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti u Zagrebu predstavljamo izložbu slikarskih kolaža Zlatana Vehabovića „Atlas manjeg svijeta“ izvorno zamišljenu kao dijalog s Muzejom za umjetnost i obrt u kojem je i trebala biti predstavljena kao svojevrsni hommage uz njegovu obljetnicu, no sudbinu joj je odredio zagrebački potres i oštećenje zgrade. Drago nam je što će zagrebačka publika moći vidjeti ove impresivne slikarske kolaže uživo u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, a sama izložba će zasigurno ostati u analima Muzeja za umjetnost i obrt kao jedinstven umjetnički projekt neobične sudbine”.

FOTO: Vedran Benović © Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Izložba Zlatana Vehabovića u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu ostaje otvorena do 12. ožujka 2023.

Ciklus slika Atlas manjeg svijeta kojeg je Vehabović u razdoblju pandemije izveo za izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt, zbog oštećenja muzeja tijekom potresa svoj je prirodni dom pronašao u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Ciklus se referira na bogatu kulturološku i arhivsku baštinu, prvenstveno onu povezanu s muzejima lijepih umjetnosti, uz posvetu njenim akterima velikanima hrvatskog slikarstva. Tema je u slikarskom mediju riješena palimsestom motiva koji funkcionira kao metafora interakcije bogatih slojeva nasljeđa sa današnjim kreativnim umom. Kompozicija je koncipirana kao slikani kolaž.

“Kolaž je od postmodernizma nadalje izazov objektivnosti i singularne realnosti. Postao je interpretativno sredstvo koje na izvjestan način nadomješta jezik, a svojim kompleksnim odnosom prema umjetničkim medijima, bez da pritom preferira bilo koji od njih, omogućio je umjetnicima da kontekstualiziraju višestruku stvarnost, ali i da ukažu na procese memoriranja vizualnih podataka, pri čemu se postižu nove, slojevitije nijanse njezina razumijevanja. Promatran u tom kontekstu, Zlatan Vehabović odmiče se od mimezisa i postupaka kojima su se koristili drugi umjetnici koji su se referirali na snimljeni sadržaj. U svoj umjetnički govor uvodi značenje svih prethodnih faza i materijala, otvarajući prostor za dublju analizu ovog nadasve transcendentnog procesa”, navodi povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban u uvodnom tekstu.