Tjelesna temperatura od 40 stupnjeva nije neuobičajena kada se radi o omikron varijanti koronavirusa. Čak i kod djece. Ali za njih se sve manje lijekova može kupiti u Njemačkoj.

U njemačkim ljekarnama godišnje se proda više od deset milijuna pakiranja sirupa za djecu koji sadrži aktivnu tvar paracetamol ili ibuprofen. Sada ga je sve manje na policama u ljekarnama.

“Sirupa s paracetamolom je već ponestajalo početkom godine”, rekla je za Deutsche Welle apotekarka koja nije želja da joj se navodi ime.

“U međuvremenu, sirup s ibuprofenom više nije dostupan, kao ni sprej od jedne velike tvrtke, a sve je veća nestašica i čepića za temperaturu”.

Kaže kako su im u narudžbama za zimu već u potpunosti otkazane sve narudžbe za dječje lijekove protiv bolova i temperature. I to nije slučaj samo u ovoj berlinskoj ljekarni. Uska grla u isporuci pogađaju cijelu Njemačku.

Stanje u farmaceutskoj industriji je problematično

Stanje u farmaceutskoj industriji je problematično, stoji u pisanom priopćenju Saveznog udruženja proizvođača lijekova, piše DW.

“Problemi u globalnim lancima opskrbe, kronični nedostatak kvalificiranih radnika i nedostatak osoblja povezan s koronom”, također su zakomplicirali situaciju za proizvođače lijekova.

Najvažniji razlog ipak je financijski. Farmaceutskoj industriji se jednostavno ne isplati proizvoditi lijekove protiv bolova za djecu. Zdravstvena osiguranja plaćaju kompanijama 1,36 eura za bocu sirupa s paracetamolom. Ovaj iznos nije povećavan deset godina.

‘Brzi rast troškova proizvodnje lijekova s jedne strane, te zamrznute cijene maloprodaje s druge razlog su da se kod proizvodnje lijekova kao što su paracetamol sirupi posluje s gubitkom’, žali se Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske tvrtke Teva.

Sa svojom markom lijekova Ratiopharm, Teva je posljednji veliki proizvođač tog sirupa za djecu u Njemačkoj. Prije dvanaest godina bilo ih je jedanaest. Otkako je u svibnju jedan drugi veliki proizvođač zaustavio proizvodnju, Ratiopharm mora pokriti 90 posto potražnje. No, to se ne može ostvariti. Stoga je firma otkazala neke narudžbe za zimu. Razlog: ‘Neočekivana i naglo povećana potražnja na tržištu’ i ‘kašnjenja isporuke naših proizvođača sastojaka’.

Prema navodima Saveznog instituta za lijekove i medicinske uređaje (BfArM-a), trenutno ima više od 260 lijekova s kojima u Njemačkoj ima problema oko isporuke. Tu spadaju uobičajeni antibiotici, lijekovi za štitnjaču, lijekovi za smanjenje krvnog tlaka, ali i lijekovi koji su hitno potrebni u bolnicama. U nekim slučajevima ljekarne mogu same miješati lijekove – ali za to im trebaju osnovne sirovine.

‘Tim osnovnim sirovinama se trguje na globalnoj razini i često postoji samo nekoliko proizvođača pojedinog aktivnog sastojka, uglavnom u Aziji. Ako postoji problem u tvornici u Kini, na primjer, ili neka zemlja uvede zabranu izvoza, tada su mnogi proizvođači naknadno time pogođeni’, objašnjava Ursula Sellering iz Savezne unije njemačkih udruga farmaceuta.

‘Ako ljekarna ima zalihe, može i sama proizvesti sirup protiv povišene temperature’, kaže Sellering. Ali ‘izrada lijekova dugo traje, a i u ljekarnama nedostaje kvalificiranih radnika.’

Iz ljekarni koje same rade sirup protiv groznice poručuju da bi, kad bi se uračunale sirovine, troškovi osoblja i trud, jednu bočicu moralo naplatiti 20 eura.

Generalni direktor Teve Burkhardt smatra da je problem u prvom redu politički.