Oko 30 naftnih i plinskih postrojenja iz američkog Permskog bazena u Teksasu i Novom Meksiku izbacivalo je tri godine velike količine metana, stvarajući zagađenje ravnom onom iz pola milijuna automobila, pokazuje izvješće objavljeno u ponedjeljak.

Istraživanje je proveo Fond za obranu okoliša i istraživačka grupa Carbon Mapper.

“Superemiteri”, kako ih se naziva u izvješću o rezultatima istraživanja, smješteni su u najproduktivnijem naftnom polju u SAD-u. Oni čine tek 0,001 posto naftne i plinske infrastrukture u Permskom bazenu, ali emitiraju oko 100.000 tona metana godišnje.

To znači da bi kompanije, sprječavanjem curenja, mogle odmah pomoći u postizanju američkih i međunarodnih ciljeva smanjenja emisija  metana i uštedjeti oko 26 milijuna dolara vrijednog prirodnog plina, navodi se u izvješću.

Izvješće je pokazalo kako je raznolika infrastruktura operatera nafte i plina u Permskom bazenu izvor velikih emisija.

Metan je drugi najveći uzrok klimatskih promjena nakon ugljičnog dioksida. Ima veliki potencijal zadržavanja topline i relativno kratak životni vijek u atmosferi, što znači da bi smanjenje njegovih emisija moglo imati ogroman utjecaj na svjetsku klimu.

Američka agencija za zaštitu okoliša u prošloj je godini predložila prvu saveznu uredbu koja želi smanjiti emisije metana iz postojećih naftnih i plinskih postrojenja. Ona je pokrenula javnu raspravu do kraja siječnja, a ovog će proljeća uvesti dopunski prijedlog u kojem će navesti mjere za rutinsko spaljivanje i za bušotine manjih dimenzija.

SAD je s oko 100 zemalja potpisnik globalnog sporazuma za smanjenje emisije metana, prema kojem je pristao smanjiti količinu metana za 30 posto u osam godina, u odnosu na razine iz 2020.

Novi Meksiko, u kojem se nalazi dio Permskog bazena, u ožujku dovršava zakone koji će od kompanija tražiti redoviti nadzor prerađivačkih i proizvodnih pogona.