Dva tjedna prije otvaranja ovogodišnjeg Sajma dječje knjige u Bologni među istaknutim hrvatskim ilustratorima i autorima dječjih slikovnica i knjiga rasplamsava se sukob zbog jednog po nekima posve nepotrebnog poteza Ministarstva kulture. Iako je Ministarstvo kulture formalno-pravno imalo apsolutno odriješene ruke da odabere svoj kustoski i organizatorski tim za predstavljanje Hrvatske kao počasne zemlje-gosta u Bologni, dosadašnjem organizatorskom timu zasmetalo je to što je smijenjen upravo u godini koju su doživljavali kao vrhunac njihovog desetogodišnjeg promoviranja i lobiranja za hrvatske nakladnike i ilustratore u Bologni. U tom neugodnom ozračju, novoizabrani autorski i kustoski tim, u sastavu Nataša Govedić, Ana Šilović, Hana Lukas Midžić i Vanja Žanko, nadasve se trudio da svoje viđenje dječje ilustracije približi široj javnosti kroz niz okruglih stolova u sklopu pretprograma “Kap priče na dlanu: Ususret Bologni iz Zagreba” koji su započeli u listopadu 2014., u talijanskom Institutu za kulturu u Zagrebu, a završili 13. ožujka sa zadnjim okruglim stolom. Njima neskloni nakladnici i autori unatoč tomu i dalje tvrde da još uvijek nisu upućeni u koncepciju ili imena koja će biti zastupljena u Bologni.

[quote_box_center]

• Ministarstvo kulture smijenilo dosadašnji kustoski tim za Sajam dječje knjige u Bologni

• Njima je zasmetalo što su smijenjeni u godini koja je po njima trebala biti vrhunac njihova desetogodišnjeg rada

[/quote_box_center]

Sajam dječje knjige u Bologni utemeljen je 1963. i vodeći je svjetski specijalizirani sajam za promoviranje dječjih ilustratora i pisaca te svake godine okupi preko 1200 nakladnika i više od 30.000 profesionalnih stručnjaka, nakladnika, autora i ilustratora. Hrvatski nakladnici dječje knjige godinama su pojedinačno išli na taj za njih važan događaj jer se nisu mogli organizirati preko nekih krovnih udruženja. U periodu od 2000. do 2005. nakladnici dječje knjige slali su upite Zajednici nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori za organiziranje nacionalnog štanda, no prema njihovim tvrdnjama pozitivnog odgovora nije bilo. Nakon Interlibera 2005. Nakladnici dječje knjige organizirali su se u Grupaciju nakladnika ZNK HGK. Izabrani predsjednik Grupacije Kašmir Huseinović organizirao je prvi i uspješan nacionalni nastup Hrvatske u Bologni i odmah nakon toga 2006., u suradnji s Međunarodnim dječjim festivalom u Šibeniku, organizirali su prvi Sajam dječje knjige u Šibeniku i doveli 72 najpoznatija imena svjetske ilustracije, ujedno dobitnike najvećih svjetskih nagrada za ilustraciju.

Izdavaštvo za djecu u Hrvatskoj nije financijski zanemarivo. Od sveukupnih poticaja za knjigu Ministarstva kulture koja godišnje varira između 12 i 18 milijuna kuna, na dječje autore i naslove otpada oko 20 posto poticaja. Mnogi hrvatski istaknuti autori prodaju u inozemstvu autorska ili izdavačka prava inozemnim nakladničkim kućama, i ovisno o firmi te zastupljenim autorima ostvaruju godišnje neto prihode između 300.000 do milijun kuna.

U tih devet godina do danas, Grupacija nakladnika hrvatske dječje knjige HGK i Hrvatska dječja knjiga organizirali su devet nacionalnih nastupa na Sajmu dječje knjige u Bologni, osam godina Sajma dječje knjige u Šibeniku, četiri nacionalna nastupa na Sajmu knjiga u Frankfurtu – paviljon 3.0 (dječja i omladinska knjiga), jedan nacionalni nastup na TIBE (Taipei International Book Expo) u Tajvanu te devet godina međunarodne kulturne suradnje, izložbi i radionica, što je počelo upravo u Bologni 2006. Radikalna promjena u odnosu na ranije godine jest u tome što Hrvatska dječja knjiga nije više u Bologni zadužena za koncepciju, nego je organizator jednog neovisnog dijela hrvatskog nastupa, za što su se izborili praktički na silu, gerilski, protiv prvotne volje Ministarstva kulture. Nacional je istražio zašto protagonisti tih uspješnih zbivanja u proteklim godinama smatraju da im je trebalo omogućiti da ove godine dovrše program koji su stvarali proteklih devet godina.

’’Prijavili smo se na otvoreni natječaj Ministarstva kulture, angažirali i konzultirali smo više od četrdeset autora, kolega, teoretičara, izdavača kako bismo napravili što bolju koncepciju, imali smo dokumentaciju na dvije stotine stranica uz sve dosadašnje rezultate, no odbijeni smo u jednom danu. Bili smo neugodno iznenađeni i razočarani. Godina 2015. je trebala biti kruna našeg rada i lobiranja, a organizacija najbitnijeg nastupa naprasno je zaobišla sve one koji su deset godina uspješno gradili sajam i otišla u ruke posve drugom cehu, koji nema prethodno iskustvo s nastupima na sajmovima dječje knjige: Nataši Govedić, teatrologinji, znanstvenici i autorici knjige za djecu, Vanji Žanko, kustosici i menadžerici u kulturi kao autorici programa te Ani Šilović, povjesničarki umjetnosti i menadžerici u kulturi, kao voditeljici projekta. Sve one imenovane su u tim povjerenika hrvatskog nastupa na Sajmu dječje knjige u Bologni 2015.“, kaže Huseinović, ujedno predsjednik Hrvatske dječje knjige i predsjednik Grupacije nakladnika dječje knjige.

Hrvatska dječja knjiga nastupa na Sajmu u Bologni od 2006., i u njih su ulagali mnogi, od Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore do samih nakladnika i autora. “Sredstva koja su u nas uložena opravdana su izvozom izdavačkih prava knjiga, odnosno slikovnica. Dokazali smo da su dječje knjige i slikovnice kulturni proizvodi koji mogu stvarati višak vrijednosti. Mnogo smo u tih skoro deset godina proširili hrvatsko tržište dječje knjige u inozemstvu. To je važna misija jer je hrvatsko tržište malo, opstanak malih izdavača je upitan bez potpore i sufinanciranja, i svatko tko o sebi razmišlja dobro mora širiti svoje tržište”, pojašnjava Huseinović. Tu priliku izdavači i ilustratori imaju upravo na međunarodnim sajmovima dječje knjige poput Bologne i Frankfurta. Prošle je godine nakon Bologne Zajednica nakladnika i knjižara Južne Koreje pozvala Kašmir promet na Sajam knjiga u Seoulu, gdje ih je kontaktirala Taipei Book Fair Foundation iz Tajvana i ponudila im štand i nastup hrvatskih nakladnika dječje knjige na Sajmu knjiga u Taipeiu. “Tako se prvi put ove godine na strateški važnom azijskom tržištu predstavilo 13 hrvatskih nakladnika. Sad ćemo u Bologni imati feedback s tog prvog azijskog sajma i nacionalnog gostovanja na radnom sastanku Tajvan – Hrvatska”, pojasnio je Huseinović. Ističe kako nikada nisu radili samo na tome da promoviraju vlastite slikovnice i knjige, iako je i on sam autor 47 slikovnica koje su objavljene u 30 zemalja na 22 jezika, nego tvrde da su uvijek uključivali druge talentirane i nagrađivane hrvatske dječje pisce, sa željom da pokažu svu raskoš hrvatskih dječjih ilustratora. Andrea Petrlik Huseinović i Kašmir Huseinović pozivali su druge mlade ilustratore na gostovanja ili su im objavljivali slikovnice u svojoj izdavačkoj kući. ’’Hrvatska dječja ilustracija je među prvih deset u svijetu. U devet godina organizacije hrvatskog nastupa u Bologni svake godine imali smo izložbe ilustratora na određenu temu. Svi su imali prostor za izlaganje i jednake šanse. Uvijek smo se rukovodili time kako u tako velikom svijetu skrenemo na sebe pažnju, a to smo dobili originalnošću dizajna štanda i tematskim izložbama hrvatskih ilustratora. Tako smo i privukli izdavače i agente iz svijeta na naš štand”, pojašnjava Huseinović.

Silvija Šesto, novinarka i spisateljica, predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, u izjavi za Nacional istaknula je kako je ove godine namjeravala otići u Bolognu upravo stoga što je trenutačno obnaša ovu predsjedničku funkciju. “Namjeravala sam prezentirati nakladničku djelatnost Društva, ali to se ipak neće dogoditi jer nemamo sredstava te ću i ove godine sve promatrati iz domovine. Kad je riječ o organizaciji, doista mi je žao što je propušteno izvjesno zbijanje redova svih onih koji o nastupu i sajmovanju tog tipa nešto znaju i iskustveno imaju Bolognu u malom prstu. Sve je počelo od ‘horuk’ natječaja Ministarstva namijenjenog organizaciji sajma kad je naš zajednički program odbijen, a izabran je tim ljudi na čelu kojeg je bila ista osoba koja se nalazila i u komisiji za odobravanje programa. S obzirom na to da smo kao Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade potpisali s Hrvatskom dječjom knjigom ugovor o zajedničkoj suradnji te je naš zajednički program nastupa odbijen, sazvali smo konferenciju za tisak s namjerom da javnost obavijestimo o, u najmanju ruku, nekorektnosti natječaja. Vrijeme je prolazilo i ožujak 2015. i sajam na kojem nam je ukazana čast da budemo u posebnoj i povlaštenoj poziciji se približavao. Iako predsjedavam Društvom koje ima više od sto i četrdeset članova, pisaca za djecu i mlade, petnaestak dana prije Bologne doista ne znam tko od autora uopće sudjeluje na sajmu. Žao mi je što me nitko nije involvirao u bilo koji dio priprema, jer smatram da sam mogla pomoći na mnogo načina. Isto to vrijedi i za mnoge moje kolegice i kolege. Uz to, kad je riječ o takvoj posebnoj prilici, doista je trebalo ‘iskoristiti’ sve one koji znaju i umiju, a tu su svakako ljudi koji imaju iskustva te moći i načina kako ovu izuzetnu priliku što bolje oplemeniti i rezultatima. U ovom trenutku jedino što mogu je poželjeti što bolji nastup onih autora i onih sadržaja koje su organizatori izabrali”, zaključila je Silvija Šesto.

Huseinović priznaje da je moguće da su u Ministarstvu ocijenili da su dovoljno puta radili u Bologni. “Onaj kod koga je blagajna taj odlučuje. Ali, opet, s ljudske strane, ako smo već svih devet godina toliko organizacijski napravili upravo u smjeru da Hrvatska danas bude počasna zemlja-gost… Malo se osjećamo kao da smo kažnjeni”, ističe Huseinović.

ILUSTRATOR ŽELIMIR HERCIGONJA TAJNIK JE HRVATSKOG DRUŠTVA KNJIŽEVNIKA ZA DJECU I MLADEFoto: Josip Regović

Želimir Hercigonja, sadašnji tajnik Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, donedavni predsjednik tog društva u dva mandata po četiri godine, i među trideset najposuđivanijih dječjih pisaca u Hrvatskoj, redovno je boravio u Bologni i sudjelovao u organizaciji hrvatskih ilustratora i nakladnika. “To što smo za 2015. godinu postali u Bologni zemlja-gost, nije palo s neba. Netko je iz organizacije Sajma u Bologni kroz godine zapazio hrvatski štand, ilustratore i nakladnike jer smo bili inovativni. Nije isto ako organizaciju Sajma radite na godišnjoj razini s 200.000 tisuća kuna, od kojih dio uloži Grad Zagreb, a dio Ministarstvo kulture, HGK i nakladnici ili sa sadašnjih 800.000 kn, koliko je obznanila ministrica kulture”, ističe Hercigonja, uvjeren da će ta svota premašiti milijun kuna. “Kada ste u Bologni zemlja-gost niti jedan od tih izlagačkih prostora na Sajmu i u gradu ne košta, dobivate ga praktički zabadava, samo morate platiti pripremanje i raspremanje izložbenog prostora”, navodi Huseinović. Zato je još jedno veliko pitanje zašto je samo jedan autor odabran za samostalnu izložbu, Svjetlan Junaković, koji je ujedno član Nacionalnog povjerenstva za odabir ilustratora na skupnoj izložbi u Bologni. “Najgore od svega je dosta neobičan odabir autorskog tima koji u svojim biografijama nema baš iskustva u bavljenju dječjom knjigom i ilustracijama. Ne kažem da nemaju stručne reference, to nije ista stvar, ali ne bave se godinama dječjom knjigom. S time treba izaći u javnost”; kategoričan je Hercigonja koji tvrdi da je područje izdavaštva za djecu jako zanimljivo mnogim interesnim skupinama.

Andrea Petrlik Huseinović kaže da je bila pozvana samo na skupnu izložbu u Bologni i da joj nije ponuđen jednakovrijedan nastup kao Svjetlanu Junakoviću, bez obzira na to što je jedina ilustratorica iz Hrvatske koja ima međunarodni Grand Prix iz Japana, ima istu, jednakovrijednu nagradu za ilustraciju, Zlatnu plaketu iz Bratislave kao i Junaković i bez obzira na to što je katalogizirana u više od 40 zemalja. “Nisam bila zadovoljna odabirom svojih ilustracija za tu skupnu izložbu na temu vode koje je odabrala gospođa Govedić, jer su to moja popularna izdanja za neke strane izdavače u slikovnicama koje čak osobno nisam dizajnirala i nemaju veze s mojim nagrađenim slikovnicama i ilustracijama, za koje se može reći da spadaju u red tzv. umjetničkih slikovnica, poput Grand Prixom nagrađene Ciconie Ciconie, Kiklopom nagrađene Ljubavi Ovcom u kutiji Malenog ili Grigor Vitezom i Zlatnom plaketom Plavog neba, čije originalne crteže ima u zbirci u trajnom vlasništvu japanski Chihiro Art Museum, s jednom od najvećih zbirki ilustracija na svijetu”, navodi Andrea Petrlik Huseinović. “Nije mi se dopalo kako su me htjeli predstaviti. Tražila sam samostalnu izložbu, no to nije bilo prihvaćeno”.

Hercigonja ističe kako mu nije žao da je još jesenas snažno reagirao oko toga u medijima. “Imali smo tri sastanaka u Ministarstvu koji nisu polučili ama baš ništa. No postojala je namjera da eliminiraju štand Hrvatske dječje knjige i objedine ga sa zvaničnim štandom Ministarstva kulture i autorskog tima te da nas se u cijelosti marginalizira. Nismo to dopustili, nismo se obeshrabrili. Imamo jake autore s mnogo nagrada”, pojasnio je Hercigonja i istakao kako je danas sve lako provjeriti na internetu tko je privilegiran, a tko zapostavljen i kod dodjele sredstava.

Huseinović je dodao kako su ove godine odlučili ostati na “svojem” štandu iz odgovornosti prema do sada u njih uloženom novcu. “Ne znam je li novi tim ima takav plan da 20-30 najboljih autora koje smo mislili pozvati na glavnu izložbu bude tamo na licu mjesta na Sajmu i da agenti i izdavači mogu s njima stupiti u kontakt. Sve je obavijeno velom tajne”, rezigniran je Huseinović. “Mnogi mediji su nam u proteklih šest mjeseci pružili podršku jer prate dugo naš rad i znaju tko je relevantan na ovom području. Da nije bilo autorskog tima Andree i Kašmira u ovih devet godina, mi danas kao zemlja ne bismo bili tako zapaženi u Bologni. Devedeset posto posla bilo je na njihovim leđima”, tvrdi Hercigonja. Huseinović ističe da se osjeća kao da je sve to za njega već prošlo. “Sajam je za dva tjedna, tu se više ništa ne može promijeniti. Uspjeli smo prevenirati koliko smo mogli. Trinaest nakladnika nastupa na štandu Hrvatske dječje knjige, a mogu samo zaista iskreno poželjeti sreću i dugoročno dobre rezultate odabranom timu koji nastupa na drugom štandu koje je zakupilo Ministarstvo. Ne očekujem da nas uvažavaju, ali mi njih hoćemo jer volimo svoju zemlju i svjesni smo da uvijek vani predstavljamo hrvatske umjetnike, našu kulturu i običaje”, rekao je Huseinović.

Iz Ministarstva kulture odgovorili su da je na cjelokupnom programu nastupa na Sajmu dječje knjige u Bologni naglasak bio na istraživačkom radu putem kojeg se želi stvoriti arhiv hrvatske ilustracije za djecu. Aktivnosti su započele tijekom zagrebačkog dijela programa koji su vodile Nataša Govedić i Hana Lukas Midžić, koordinatorica edukativnog programa. “Na postavljanju četiriju tematskih izložbi na Sajmu u Bologni te samostalnoj izložbi Svjetlana Junakovića nazvanoj Kabinet čudesa, uz izložbu Aquamarine Selection autora koji predstavljaju nove ilustratorske poetike, te niz radionica, razgovora i okruglih stolova na samom Sajmu ali i u gradu Bologni, radi se intenzivno cijele godine. Spomenuti nakladnici Hrvatska dječja knjiga i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade višekratno su pozivani na suradnju, ali je nisu prihvatili”, kažu u Ministarstvu kulture.