U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u utorak je otvarena izložba ‘Svjetlo u srebru i zlatu’ posvećena Josipu Klarici, jednom od najznačajnijih suvremenih hrvatskih fotografa, koji je iznenada preminuo u ožujku 2020. godine. Organizatori naglašavaju da se službeno otvorenje neće održati zbog epidemiološke situacije.

Prezentacija umjetnikova stvaralaštva u šest dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače, u autorskoj koncepciji povjesničara umjetnosti Branka Franceschija, obuhvatit će vremenski raspon od 70 – ih godina prošloga stoljeća do ostvarenja nastalih neposredno prije umjetnikove smrti. Riječ je o stotinjak fotografija najvećim dijelom iz obiteljske ostavštine uz tek manji broj iz privatnih kolekcija.

“Iznenadna i prerana smrt Josipa Klarice na zagrebačkoj je kulturnoj sceni, u hrvatskoj vizualnoj umjetnosti i fotografiji ostavila prazninu koju nije moguće popuniti. Kao što se Klarica fizički kao izrazito visok i krupan muškarac ponešto dječačke aure, na otvorenjima izložbi izdvajao među publikom, tako su se i njegove fotografije u potpunosti razlikovale od svega što nudi bogata hrvatska fotografska produkcija i šire”, piše Branko Franceschi, autor izložbe.

Posjetitelji će imati priliku razgledati prepoznatljive crno-bijele prikaze Praga, grada u kojem je Klarica studirao i proveo jedno razdoblje svog života, kadrovima nadrealnih mrtvih priroda i mističnim panoramama Maksimira, najdražeg mu parka u blizini kojeg je živio i kojeg je posjećivao gotovo svaki dan kako bi ga promatrao i fotografirao.

Umjetničku građu pratit će i dokumentarna građa poput fotografskog pribor i kamera kojima je snimao, rekvizita koje je upotrebljavao za snimanje mrtvih priroda. “Obuhvat izložbe kronološki seže od Klaričinih portretnih studija iz srednjoškolskih dana do posljednjeg ciklusa novozagrebačkih veduta. Izbor fotografija uvjetovan je sadržajem ostavštine, koji se pokazao dovoljnim za obim kritičke retrospektive. Iako je fokus izložbe na Klaričinim proslavljenim potpisanim i nepotpisanim kontakt fotografijama, nismo se libili predstaviti potpisane ili crvenim Klaričinim logom označene otiske čiju je produkciju inkjet postupkom osobno nadgledao”, navode organizatori.

Uz izložbu će biti otisnut bogato ilustrirani dvojezični katalog s predgovorom Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i esejom povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara Želimira Koščevića.

Kustosice su Edda Dubravec i Lana Šetka, a izložba ostaje otvorena do 7. studenog.

Josip Klarica rođen je 1946., u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU). Izučavao je povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka koje je prezentirao na autorskim izložbama.

Karakteristika Klaričinog rada je da koristi fotoaparate 19. stoljeća, među kojima i kameru obscuru te repliku panoramskog fotoaparata koju je 1845., u Parizu konstruirao Friedrich von Martens , a kojeg je Klarica izradio kao idealnu repliku. Dobitnik je nagrade međunarodnog festivala ‘Rovinj Photodays’ za životno djelo 2013. i Nagrade ‘Tošo Dabac’, 2016.