Blago riznice franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu predstavljeno je, prvi put u skoro šest stoljeća postojanja, na izložbi “Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini”, koja je otvorena u subotu u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt.

Za potrebe te velike izložbe većina od petstotinjak predmeta iz franjevačke samostanske riznice, biblioteke i arhive nakon mnogih stoljeća prvi put napušta Visovac.

Uz izložbu vrijedna monografija

Izložbu prati i monografija u kojoj je značenje Visovca predstavljeno kroz djelo istaknutih muzejskih stručnjaka i vanjskih suradnika koji su radili na obradi zbirki i njihovoj valorizaciji.

U toj su monografiji predstavljeni rezultati istraživanja i valorizacija cjeline, sagledane kroz odrednice duhovnosti i kulture, kroz obnovljene predmete iz samostanske riznice i artefakte koji posvjedočuju stoljetne veze Gospina otočića s najistaknutijim umjetničkim, obrazovnim i kulturnim središtima Europe, istaknuto je.

Rezultati trogodišnjeg rada na istraživanju, valorizaciji i stručno-znanstvenoj obradi korpusa kulturne i umjetničke baštine franjevačkog samostana na Visovcu predstavljeni su i na premijernom razgledu, 29. listopada, stoji u priopćenju.

Na tom složenom interdisciplinarnom, izložbenom i nakladničkom projektu, koji je vodila muzejska savjetnica dr. sc. Anđelka Galić, autorica izložbe i urednica monografije, radio je tim vrsnih stručnjaka – kustosa, konzervatora i restauratora iz Muzeja za umjetnost i obrt, restauratora i konzervatora iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, iz područnih odjela u Splitu, Zadru i Dubrovniku, kao i brojni restauratori, preparatori, konzervatori, fotografi, povjesničari umjetnosti, teolozi, znanstvenici s filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu, filolozi, arhitekti, muzikolozi s Odjela za povijest hrvatske glazbe u HAZU i s Umjetničke akademije u Splitu i dr.

Uz umjetnine iz samostanske riznice i sablja Vuka Mandušića

Velika baštinska izložba otvorena je pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića.

Cijeli projekt snažno je podržala Javna ustanova Nacionalni park Krka, i kao glavni sponzor, ali i kao subjekt koji s otokom Visovcem vežu dugogodišnje prijateljstvo i suradnja u okviru nacionalnog parka.

Kroz stoljeća burne povijesti visovački franjevci pružali su utjehu i pomoć okolnom stanovništvu, pogođenom brojnim nasrtajima osvajača, glađu, bolestima i siromaštvom. Danas Visovac posjećuju ljudi iz cijeloga svijeta, hodočasnici i oni koji trebaju mir i ljepotu. Za polusatnog boravka na otoku posjetitelji mogu razgledati samostansku arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa i bogatu knjižnicu, s mnogim starim knjigama i inkunabulama.

Među vrijednim umjetninama ističu se slike Bogorodica s Djetetom na prijestolju, rad Jurja Ćulinovića iz 15. st., Gospa Visovačka, rad nepoznatog autora iz 1576., Posljednja večera iz 17. st., i Krunjenje Bogorodice, rad mletačkog slikara G. B. Pitterija iz 18. st.

Na Visovcu se čuvaju ferman sultana Mehmeda IV. iz 1672., kojim je franjevcima obećana sigurnost i zajamčen povrat imanja, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka u borbama s Turcima. Visovačka knjižnica sadrži sedam inkunabula, knjiga tiskanih prije 1500. godine, od kojih se ističe primjerak Ezopovih basni iz 1487.

Izložba će biti otvorena do 2. veljače 2020.