Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od 15. prosinca zaprima zahtjeve za Nacionalnu naknadu za starije osobe. Pravo na tu naknadu, već nazvanu nacionalnom mirovinom, u iznosu od 800 kuna mogu ostvariti osobe s navršenih 65 godina, s prebivalištem na području Hrvatske u neprekidnom trajanju od najmanje 20 godina. Usto, podnositelj zahtjeva mora ispuniti i još nekoliko uvjeta – da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obaveznom mirovinskom osiguranju, da njegov prihod ili prihod članova njegova kućanstva ostvaren u prethodnoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade, da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da mu nije priznato pravo na usluge smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja. Zahtjevi za nacionalnu naknadu mogu se predati osobno u područnim jedinicama HZMO-a, poslati preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani. 

U tri dana, od 15. prosinca, prvog dana otkad su se zahtjevi mogli predati, do petka, 18. prosinca, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zaprimili su ukupno 975 zahtjeva za nacionalnu naknadu za starije osobe, a ovoga tjedna pristižu novi. Najviše zahtjeva zasad je stiglo u Područnu službu u Zagrebu – 196, Slavonskom Brodu – 116, Vukovaru – 81.

Vlada procjenjuje da će u 2021. godini 19.700 građana ostvariti pravo na nacionalnu mirovinu te da će tom naknadom pomoći najnezaštićenijim dijelu stanovništva i najranjivije skupine u društvu spasiti od siromaštava. Ciljana skupina su osobe bez dovoljno godina mirovinskog staža i osobe koje žive u ruralnim područjima, a nisu u sustavu socijalne skrbi. 

Pravo na nacionalnu mirovinu namijenjeno je prvenstveno starijim ženama, jer u ruralnim područjima bez ikakvih prihoda u siromaštvu živi čak 97 posto žena. Riječ je o populaciji, koja vrlo često nema novca za plaćanje struje, tv preplate, koja je i informatički ‘nepismena’ pa je pitanje kako će ostvariti pravo na nacionalu mirovinu.

Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske koji je preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pokrenuo inicijativu da se uvede nacionalna naknada za starije od 65 godina, strahuje da mnoge osobe starije dobi neće dobiti adekvatnu informaciju o ovom pravu.

“Mi se bojimo da do ljudi – koji žive marginalizirali na planinama Korduna i Like, u raznim zabitima, napuštenim selima Slavonije – neće doći informacija da imaju ovo pravo i kako ga ostvariti. Ako se ne angažiraju udruge, Crveni križ, Centri socijalne skrbi koji bi trebali imati evidenciju o ljudima koji žive u siromaštvu, a nisu uspjeli ostvariti pravo na stalnu socijalnu pomoć, bojimo se da se neće ispuniti kvota od 19.700 osoba, za koje su predviđena sredstva u državnom proračunu. Nije dovoljno samo usvojiti jedno pravo, a još manje je dovoljno kada je ono toliko nisko i iznosi tek  800 kuna.”

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Na pitanje je li  800 kuna dovoljno za iole pristojan život odgovor je jasan, no bolje imati išta nego ništa, bolje je u džepu imati 800 kuna nego nula kuna. Socijalna pomoć za starijeg samca bez prihoda nešto je viša –  iznosi 920 kuna.

“Prije svega to je namijenjeno onim ljudima koji nemaju nikakvu mogućnost za socijalnu zaštitu, koji ne mogu dobiti nikakvu trajnu zajamčenu socijalnu potporu. Većina ljudi u ruralnim područjima ima komadić zemlje zbog kojeg nemaju pravo na socijalnu pomoć. Bilo bi poštenije da se umjesto nacionalne naknade išlo na proširenje socijalnih prava bez imovinskog cenzusa, kakav sada postoji. Riječ je i u jednom i u drugom slučaju o socijalnoj pomoći, samo kod nacionalne naknade nije uveden cenzus imovinske naravi već samo prihodovne. Tko nema 800 kuna, ili u slučaju bračnog para manje od 1.600 kuna, sada ima pravo na nacionalnu naknadu”, zaključila je Petrović.  

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku više od trećine hrvatskih građana, njih 35,5 posto živi na rubu siromaštva. Dakle, riječ je o oko milijun i četiristo tisuća građana svih dobi uključujući i djecu. Najugroženijih ima osam posto, oko 320 tisuća –  to su građani koji si ne mogu priuštiti svaki drugi dan obrok s mesom ili ribom,  a više od polovice njih ne može si priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima.

Na pitanje može li nacionalna mirovina najranjivije u društvu spasiti od siromaštava, izvući Hrvatsku iz siromaštva, Darko Šeperić, izvršni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže da se rastući problem ne može riješiti ovim potezom.   

“Radi se o naknadi koja će biti praktički jednaka zajamčenoj minimalnoj naknadi, bez obzira je li ju ta osoba ostvarila kroz sustav socijalne pomoći ili sada pod imenom Nacionalne naknade za starije osobe. Ne vidim što će se tu promijeniti na bolje, koliko će to pomoći u borbi protiv siromaštva, osim što smo dobili još nešto što lijepo izgleda, da se nešto napravilo u borbi protiv siromaštva”,  rekao je za Nacional.hr Šeperić.

Budući da Zakon o pravu na nacionalnu naknadu za starije osobe stupa na snagu od 1. siječnja 2021. pravo se može steći najranije od 1. siječnja 2021. što znači da su prve isplate naknada  predviđene u veljači 2021. za siječanj 2021.