Prodemokratski aktivisti u Mjanmaru održavaju “tihi štrajk” povodom druge obljetnice  vojnog udara.

Prosvjednici su pozvali javnost da ostane u kućama i da se tvrtke zatvore za godišnjicu u srijedu.

Poziv je uslijedio u trenutku kada su UK, SAD, Kanada i Australija najavile nove sankcije protiv tvrtki povezanih s vojskom.

Vojska je rekla da se zemlja suočava s “neuobičajenim okolnostima” – što je potaknulo nove sumnje oko njezina obećanja da će održati izbore ove godine.

Tayzar San, istaknuti aktivist, rekao je u objavi na Facebooku da se štrajk provodi kako bi se pružio dokaz da “javnost ne prihvaća… namještene izbore” koje vojska planira.

Slike pokazuju napuštene ulice u većim gradovima, uključujući trgovački centar Yangon.

Razaranje iz zraka u mjanmarskom brutalnom građanskom ratu

Dvije godine nakon državnog udara koji je katastrofalno krivo protumačio javno raspoloženje u Mijanmaru, statistika priča svoju, turobnu priču.

Više od 2900 ljudi ubijeno je tijekom huntinog slamanja neistomišljenika, prema skupini za praćenje Udruge za pomoć političkim zatvorenicima.

Milijun i pol ljudi je raseljeno, 40 000 domova je spaljeno, osam milijuna djece više ne ide u školu, a UN procjenjuje da 15 milijuna ljudi opasno nedostaje hrane.

Velik dio zemlje zahvaćen je brutalnim građanskim ratom. Ipak, vojska i dalje odbija pregovarati sa svojim protivnicima, kao što je obećala učiniti na sastanku sa susjednim zemljama nedugo nakon državnog udara.

Umjesto toga, hunta ima planove za izbore koji bi gotovo sigurno isključili Aung San Suu Kyi, koja je uvjerljivo pobijedila na prošlim izborima, i veći dio njezine stranke Nacionalne lige za demokraciju.

Oni koji su joj odani pozivaju građane da bojkotiraju bilo kakve izbore koje organizira vojska, tvrdeći da bi to bilo nelegitimno i nepraktično. UN kaže da bi to bili “lažni izbori”.

Ovotjedno priznanje vojske da nije uspjela normalizirati situaciju moglo bi je natjerati da odgodi izbore – koji su prvotno bili zakazani za kolovoz ove godine – i produži izvanredno stanje, produžujući mračnu pat poziciju u kojoj je Myanmar zarobljen.

Zapadne zemlje iskoristile su godišnjicu u srijedu za koordinaciju novih krugova sankcija protiv vojske i njezinih pristaša.

Velika Britanija je ciljala, između ostalih, na tvrtke koje opskrbljuju vojsku zrakoplovnim gorivom, za koje je rekla da su “omogućavale njezinu barbarsku kampanju zračnih napada u pokušaju da održe moć”.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly rekao je da sankcije imaju za cilj “smanjiti pristup vojske financijama, gorivu, oružju i opremi”. “Hunta se mora smatrati odgovornom za svoje brutalno slamanje glasova opozicije, terorizirajuće zračne napade i drsko kršenje ljudskih prava”, dodao je.

Australija je najavila svoje prve sankcije protiv vojske, usmjerene na 16 pojedinaca “odgovornih za nečuvena kršenja ljudskih prava”, kao i na dva velika konglomerata pod vojnom kontrolom, koji dominiraju gospodarstvom zemlje.

Sankcije SAD-a bile su usmjerene na izborno povjerenstvo koje je odobrila vojska, a koje je “režim rasporedio kako bi unaprijedio svoje planove za duboko pogrešne izbore”.

Očekuje se da će vojska u srijedu izdati priopćenje kojim bi se moglo produljiti izvanredno stanje.