Godinu i pol nakon Nacionalova otkrića o tajnom izvozu hrvatske nafte u Mađarsku, Vlada je prešutno dozvolila da se u Mađarsku izveze još milijun tona domaće nafte, cijenu i uvjete transporta nastavili su držati u strogoj tajnosti te nisu napravili apsolutno ništa kako bi se tehnički omogućilo da nafta umjesto u rafinerije MOL-a, može ići Janafovim naftovodom u smjeru Rijeke, na preradu u jedinu preostalu hrvatsku rafineriju.

Čak 84 posto ukupno proizvedene domaće, hrvatske nafte u 2020. transferirano je u Mađarsku, to jest prema MOL-ovoj rafineriji u mjestu Százhalombatta nedaleko od Budimpešte, a isto se nastavilo i u 2021. U 2020. u Mađarsku je izvezeno više od 600 tisuća tona hrvatske nafte Panon crude. Istovremeno je prebačeno tek 108 kilotona hrvatske nafte Podravina crude, uglavnom skupljim željezničkim putem, u jedinu preostalu Ininu rafineriju u Rijeci, čiji proces modernizacije ni izdaleka još nije završio. To znači da je od ukupno proizvedene količine hrvatske nafte u 2020., u Rijeku ukupno poslano tek oko 16 posto. Transfer gotovo cjelokupno proizvedene hrvatske nafte u Mađarsku nastavio se i u 2021. Te su informacije Nacionalu lani potvrdila dva visoka izvora s neposrednim i s posrednim saznanjima o poslovanju Ine, to jest MOL-a. Osim činjenice da se izvoz hrvatske nafte cijelo vrijeme neometano događao, Vlada i Ina sve vrijeme su tajili i informaciju po kojoj se cijeni ta nafta prodaje MOL-u.

Zbog ogromnog porasta cijena nafte na svjetskom tržištu, skrivanje tih podataka moglo je značiti da Ina prodaje MOL-u hrvatsku naftu daleko ispod stvarne tržišne cijene. Ali osim evidentne štete koja se Ini i Hrvatskoj čini skrovitim i netransparentnim definiranjem cijene prodaje nafte, činjenica je da bi se preradom domaće nafte u vlastitim rafinerijama stvarala puno veća dodatna vrijednost te bi korist imalo cijelo hrvatsko gospodarstvo, a ujedno bi se i više moglo utjecati na formiranje konačne cijene benzina. Naime, domaća proizvodnja nafte, prema tvrdnjama više izvora s kojima je Nacional razgovarao, može zadovoljiti oko 25 posto potreba hrvatskog tržišta za gorivom, što znači da bi se, da imamo vlastitu moderniziranu rafinerijsku preradu, tako mogao ublažiti porast cijena.