Posljednjih godina, a najviše u vrijeme pandemije COVID-a 19, Europa, a samim time i Hrvatska, znale su povremeno ostati bez određenih vrsta lijekova. Razloge je u činjenici da sirovine za lijekove najviše dolaze iz Kine i Indije, a kako je u doba pandemije COVID-a svjetski trgovinski promet bio umnogome otežan, to je bio glavni razlog “nestašice” lijekova.
“Strah me da bi se i sada, kada hutisti napadaju trgovačke brodove u Crvenom moru, mogao dogoditi sličan scenarij s lijekovima, iako moram istaknuti da je ove godine situacija s nabavom lijekova puno stabilnija nego prijašnjih godina. Većina sirovina dolazi iz Kine i Indije i ako u potpunosti bude onemogućen promet Crvenim morem, moglo bi doći do problema u opskrbi europskog tržišta, odnosno do kašnjenja prijevoza sirovina u Europu, jer će brodovi morati ploviti oko Rta dobre nade.”
“No, želim vjerovati kako se Europa nakon COVID-a bolje pripremila za jedan sličan scenarij nestašice sirovina, a samim time i lijekova i da bi sljedeće vrijeme, dok traju napetosti u Crvenom moru, opskrba lijekovima trebala biti redovitija nego u doba pandemije”, – kaže mag. pharm. Mate Krce, zamjenik ravnatelja tvrtke Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije.
Kada je u pitanju Hrvatska, važno je istaknuti da je na hrvatskom tržištu dostupno gotovo 4000 odobrenih lijekova, od kojih se svaki barem jednom nađe u nestašici. U ovom trenutku na hrvatskom tržištu je nestašica 200-tinjak lijekova.
“Nestašice su uobičajena pojava tijekom života lijeka na tržištu, a razlozi su razni, od onih jednostavnijih koji su logističke prirode, poput kašnjenja u isporuci sirovina, do teškoća u proizvodnji i složenijih geopolitičkih zbivanja koja mogu utjecati na poslovanje farmaceutske industrije”, kaže Maja Bašić, voditeljica Ureda za odnose s javnošću HALMED-a.
HALMED provodi svakodnevnu intenzivnu komunikaciju s nositeljima odobrenja i veleprodajama u vezi s rješavanjem problema u opskrbi tržišta lijekovima kako bi se osigurala pravovremena razmjena svih dostupnih informacija i kako bi se svi eventualni poremećaji u opskrbi promptno riješili.
Koji lijekovi nedostaju?
“Trenutačno je nestašica pojedinih inhalacijskih lijekova za liječenje opstruktivne bolesti dišnih putova, pojedinih antihistaminika, nekih lijekova za liječenje kašlja, nekih lijekova za liječenje povišenog krvnog tlaka te nekih antibiotika. Važno je naglasiti da za lijekove koji su u nestašici postoje dostupne generičke ili terapijske zamjene.”
“Općenito govoreći, iako bilježimo privremene nestašice pojedinih lijekova iz različitih terapijskih skupina, za njih su dostupne zamjenske terapije na našem tržištu ili se, u slučaju njihove nedostupnosti, nabavljaju putem preraspodjele zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice Europske unije”, govori Bašić za Slobodnu Dalmaciju.
Komentari