Agresija na Ukrajinu ugrozila je poslovanje hrvatskih izvoznika, no možda najveći peh i štetu bilježi međimurska tehnološka tvrtka Tehnix, objavio je HTV. U ukrajinskom gradu Žitomir koji je nedavno bombardiran, trebali su otvoriti prvu od deset planiranih tvornica za recikliranje otpada u poslu vrijednom 100 milijuna eura. Gubitke zbrajaju i drugi poduzetnici, posebice oni koji na golemom tržištu Ukrajine i Rusije imaju svoje tvrtke ili nisu osigurali izvozne plasmane.
Hrvatska vodeća ekološka tvrtka Tehnix početkom godine isporučila je tridesetak kamiona robe za novu kompostanu u ukrajinskom gradu Žitomiru. Oprema je namijenjena prvoj hrvatskoj tvornici za recikliranje komunalnog otpada u Ukrajini, no otvaranje je prekinuo rat. “Mi smo krajem drugog mjeseca izvršili isporuku sve opreme u vrijednosti četiri milijuna, ostao nam je još jedan dio, to je montaža. Tako da smo naplatili oko 3 milijuna a ostalo nam je dugovanja još 1,5 milijuna eura u Ukrajini za koje mislimo da nećemo uspjeti naplatiti”, kazao je za HTV predsjednik Uprave Tehnixa Đuro Horvat.
Prodornu informatičku tvrtku Span ne zabrinjava naplata nego spašavanje tridesetak zaposlenih u njihovoj tvrtki u Kijevu. “Očito situacija nije dobra. Nama rezultati u Ukrajini nisu značajni da bi ugrozili ukupan uspjeh firme. Hoćemo li naplatiti 100 tisuća dolara od nekog projekta je trenutno manje važno od onoga hoće li nam prijatelji preživjeti”, poručuje Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana.
I na ruskom tržištu sve je teže poslovati zbog sankcija i strelovitog pada ruske valute. Iz samoborske tvrtke Klimaoprema na europsko tržište tjedno odlaze mnogobrojni kamioni opreme za farmaceutsku industriju, manji dio odlazi i na rusko tržište, no ondje su trenutno obustavljne sve isporuke.
Većina projekata Klimaopreme na ruskom tržištu zastala je, baš kao i plasman robe iz njihovih tvornica u Samoboru i Novoj Gradiški, potvrđuje predsjednik Uprave Sergio Galošić. Naplata je iznimno teška, a razlika u tečaju između eura i rublje velika. Gubitaka će biti, ali to neće utjecati na funkcioniranje u Hrvatskoj, ali itekako će utjecati na našu tvrtku u Rusiji, dodaje.
Hrvatski izvoznici koji se nisu zaštitili od neplaćanja na spornim tržištima potencijalne gubitke snose sami, upozoravaju u Hrvatskom kreditnom osiguranju (HKO). “Ovaj događaj bez presedana je potvrda da svaka isporuka roba i usluga uz odgodu plaćanja nosi rizike i da je dobro zaštititi se policom osiguranja”, poručuje predsjednik Uprave HKO-a Zvonimir Samodol.
U HKO-u se osiguralo se sedamdesetak naših izvoznika, ali za poslovanje na rizičnom tržištu Ukrajine i Rusije samo tri prehrambene i farmaceutske tvrtke.
Komentari