TOMISLAV MADŽAR O HRVATSKOJ LIGI ZA BORBU PROTIV RAKA

Povodom obilježavanja 50. obljetnice, Hrvatska liga za borbu protiv raka 7. veljače, u KD Vatroslava Lisinskog, organizira gala koncert “Četiri tenora i prijatelji”. Na koncertu će, uz Đanija Stipaničeva, Marka Pecotića, Vladimira Garića i Marka Škugora, nastupiti i operna pjevačica Dubravka Šeparović Mušović te pjevačice Nina Badrić, Zorica Kondža i Radojka Šverko. Prihod od koncerta namijenjen je aktivnostima Hrvatske lige za borbu protiv raka. Dr.sc.Tomislav Madžar dr.med., specijalist medicine rada i sporta i posebni savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske za zdravstvo i sport, te član predsjedništva te udruge, razgovarao je za tjednik Nacional.

NACIONAL: Hrvatska liga za borbu protiv raka upravo je obilježila pola stoljeća djelovanja. Koliko je toga napravljeno, a što su glavni izazovi?

Iza Hrvatske lige za borbu protiv raka je 50 godina uspješnog i intenzivnog djelovanja, a ispred nas je vrijeme u kojem će, vjerujem, ta borba biti još učinkovitija, zahvaljujući angažmanu svih pojedinaca koji pod vodstvom predsjednika Damira Eljuge djeluju unutar Lige, ali i razvoju medicine, novim lijekovima i terapijama te medijima koji mogu učiniti izuzetno puno u jačanju svijesti ljudi o važnosti brige za zdravlje i popularizaciji zdravih navika.

Idejni začetnik i pokretač Lige bio je naš uvaženi akademik Ivo Padovan koji je postavio temelje modernoj hrvatskoj onkologiji. Hrvatska liga za borbu protiv raka u proteklih 50 godina ostvarila je značajna postignuća. Povezana je s velikim brojem svjetskih organizacija i udruženja s kojima razmjenjuje znanja i iskustva te je u svakom trenutku bila na raspolaganju svim građanima Hrvatske za pomoć u različitim oblicima. Liga je od početka radila na edukaciji stanovništva i zdravstvenom odgoju, surađujući pritom s medijima. Ta suradnja bila je izuzetno važna zbog stigme neizlječivosti koju je ova bolest imala u to vrijeme. Slijedila je edukacija srednjeg i visokog medicinskog kadra iz područja onkologije, a Liga je osnovala klubove liječenih bolesnika, u kojima se provodi psihološka potpora oboljelima s ciljem brže resocijalizacije. Na poticaj Lige, na Medicinskom fakultetu 1970. započela je nastava iz onkologije, a 1992. naša Liga primljena je u punopravno članstvo Društva europskih liga te je tako postala prva udruga u demokratskoj Hrvatskoj koja je postala članica jedne međunarodne organizacije. Sljedeće godine Eljuga i Ruža Sabol osnovali su Hrvatski forum protiv raka dojke – Europa Donna, a 26. ožujka 1997. održan je prvi hrvatski Dan narcisa. Otada se on svake godine održava u cijeloj Hrvatskoj, sa sve većim značajem i zanimanjem javnosti.

Naše aktivnosti neće prestati sve dok ljudi obolijevaju. Izuzetno nas veseli svaki dobar ishod liječenja i svaki spašeni život. Zahvalni smo svim pojedincima, onima koji se još uvijek bore sa svojim dijagnozama i onima koji su izliječeni, koji dijeleći svoja životna iskustva i govoreći o svojim pobjedama pomažu drugima.

Tako će i sredstva prikupljena ovim humanitarnim koncertom biti u potpunosti iskorištena u budućim akcijama i aktivnostima koje konstantno provodimo, kao i za izravnu pomoć oboljelima.

NACIONAL: U svijetu godišnje od raka umire sedam milijuna ljudi, kakva je situacija u Hrvatskoj? Prema svim pokazateljima, mi smo pri dnu europske ljestvice, jesu li to točne brojke?

U Hrvatskoj je godišnje više od 25.000 novooboljelih, dok je umrlih više od 12.000. Takva stopa smrtnosti nešto je viša od prosjeka Europske unije, ali brojke ne pokazuju dovoljno. Važno je promatrati dobnu strukturu oboljelih i umrlih, kao i godine doživljenja od postavljanja prve dijagnoze. Broj oboljelih raste i na nacionalnoj i na svjetskoj razini, a takav trend očekuje se i u budućnosti, najviše zbog starenja stanovništva. Iako se puno govori o oboljenjima osoba srednje životne dobi kao i mladih ljudi, rak je i dalje bolest koja najviše pogađa starije osobe. Vrlo je važno da načinom života i metodama liječenja pacijenti i liječnici zajedno djeluju na produljenje kvalitetnog i aktivnog života, odnosno da bolest u slučaju nemogućnosti izlječenja učine kroničnom i drže pod nadzorom.

NACIONAL: Koji su najčešći oblici raka od kojih umiru hrvatski građani i građanke? Možete li nam dati neke usporedbe današnjih brojki s onima od prije deset, 20 ili 50 godina? Je li se tu što promijenilo?

Rak je po učestalosti drugi najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Od ukupnog broja umrlih, njih 28 posto umire od raka, dok su na prvome mjestu i dalje bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih umire gotovo polovica ljudi u Hrvatskoj. Žene najviše obolijevaju od raka dojke, a muškarci od raka pluća.

Iako se u medijima najviše govori o raku dojke kod žena i o raku prostate kod muškaraca, promatrajući opću populaciju, najviše ljudi umire od raka pluća, a slijedi rak debelog crijeva. Radi se o bolestima u čijem nastajanju i progresiji veliku ulogu ima način života. Na neke je čimbenike i tzv. okidače bolesti poput genetskog naslijeđa i okoline u kojoj živimo i radimo nemoguće ili teško utjecati. Međutim pušenje, loše prehrambene navike kao i nedovoljno kretanje i bavljenje sportskim aktivnostima te općenito neuredan način života isključivo su naše odluke. Izbacite takve loše i potencijalno pogubne navike iz svoga života već danas.

NACIONAL: Što se može učiniti da rak u Hrvatskoj ne izaziva toliku smrtnost? Koji su razlozi tome? Kako to da još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o potrebi odlaska liječniku, samopregledu, pregledima i pretragama?

Rano otkrivanje bolesti je ključno. Da bi se bolest rano otkrila, potrebno je ulagati maksimalne napore u edukaciju i dostupnost informacija svim našim građanima. Situacija se konstantno popravlja medijskom pažnjom svih akcija koje organiziraju brojne udruge. Ljudi moraju mijenjati loše životne navike. Iz života modernog čovjeka uklonjene su brojne bolesti koje su u ne tako dalekoj prošlosti uzrokovale smrtnost, ali su sjedilački način života, zagađenje, brza i nezdrava hrana, stres, alkohol i pušenje znatno utjecali na porast bolesti cirkulacijskog sustava i raka.

Premalo se govori o ulozi poslodavaca u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti. Preuzimanjem troškova sistematskih pregleda zaposlenika moguće je prevenirati brojna oboljenja te otkriti i bolesti poput raka, dok još nema simptoma i dok je bolest potpuno izlječiva. Potrebno je mijenjati svijest ljudi kako bismo povećali brigu o sebi, ali i ljudima oko sebe na čije živote utječemo. Sistematski i preventivni pregledi izuzetno su važni jer rano otkrivanje bolesti, osim spašavanja života, smanjuje troškove liječenja, opterećenja zdravstvenog sustava i bolovanja te utječe na kvalitetniji život i rad ljudi. A postoji li veći prioritet države od zdravlja i boljitka svakoga građanina.