Dva britanska web portala objavili su vijest kako voda u Hrvatskoj nije dobra za piće. Iako se na prvi pogled čini da se radi o lažnoj vijesti, netočan je samo postotak rizične vode koji se u njoj spominje. Voda iz lokalne vodoopskrbe u Hrvatskoj je često zdravstveno neispravna i HZJZ na to redovito upozorava. Ona se koristi i u nekim krajevima Hrvatske gdje postoji javna vodoopskrba jer ljudi nisu svjesni rizika, a ta voda je za potrošače u pravilu jeftinija ili čak besplatna.

Barem dva britanska internet portala prenijela su vijest kojom upozoravaju kako voda u Hrvatskoj nije dobra za piće.

Birninghammail.co.uk je u naslovu izdvojio Hrvatsku i Maroko kao problematične države po pitanju kvalitete vode iz slavine. U tekstu su naveli kako 10 država popularnih među turistima nema sigurnu vodu. Članak je tvrdio kako se u Hrvatskoj voda može piti iz 82 posto njezinih vodovoda. Sličnu vijest objavio je i nešto poznatiji Express.co.uk

Obje vijesti pozivaju se na stručnjake s jedne stranice koja se bavi prodajom kupaonske i SPA opreme. Na toj stranici ni Hrvatska ni voda iz slavine uopće se ne spominju, a u obje vijesti je naveden link na tu trgovinu, pa je možda glavna ideja iza objave bila SEO optimizacija stranice, odnosno jačanje njezine pozicije na pretraživačima poput Googlea.

Forbes Hrvatska je kontaktirao oba medija kako bi provjerio tko je stvarni izvor informacije i koliko su one uopće točne, s obzirom da se o vodi u Hrvatskoj redovito govori kao pitkoj i sigurnoj. Nakon primjedbi Birningham mail koji je fokus stavio na Hrvatsku, članak je uklonio.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odgovorili su kako oni u svojim publikacijama na temu vode redovito ističu problem lokalnih vodovoda i ukazuju na velik postotak zdravstveno neispravnih uzoraka iz takvih sustava. U njihovom izvještaju (PDF) za 2022. godinu navodi se kako je 92,7 posto populacije u Hrvatskoj priključeno na javnu vodoopskrbu, a 1,3 posto na lokalnu. Obrazloženo je i da podaci znaju varirati jer se nekad u priključene ubrajaju i oni koji imaju mogućnost priključiti se, ali to nisu napravili (jer su lokalni vodovodi znatno jeftiniji, a nekad čak i besplatni).

Na pitanje o tome koliko onda ljudi koristi lokalne vodovode odgovaraju kako je prema njihovim procjenama to 51.950 građana odnosno već spomenutih 1,3 posto stanovnika. No, ako je suditi po prethodno citiranom komentaru iz publikacije, broj je vjerojatno veći jer dio građana nije iskoristio mogućnost prelaska na skuplji i zdravstveno sigurniji vodovod.

“Svi koji imaju mogućnost priključena na sustave javne vodoopskrbe trebali bi se na isti priključiti. Ukoliko nisu priključeni već koriste vodu bilo iz lokalnih vodovoda ili svojih bunara ili cisterni u obvezi su provoditi analize vode i osigurati zdravstvenu ispravnost takve vode sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju NN 30/23, članak 36. stavak 2” – navode iz Zavoda.