Hrvatska je dobila prvih 11 putničkih agencija certificiranih za seniorski turizam i provedbu specijaliziranih programa za seniore u dobi 55+, koji sve više putuju te su jedan od brže rastućih tržišnih segmenata u ukupnim turističkim putovanjima, doznaje se od glavne tajnice UNPAH-a Vlaste Klarić.

UNPAH ili Udruga nezavisnih putničkih agencija u Hrvatskoj provela je certificiranje uz potporu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) te u skladu s europskim direktivama i Nacionalnim programom socijalnog turizma. Agencije koje su dobile certifikate su Adriatours DMC, Adriatic TT DMC, Alfa Travel DMC, Azur Tours, Event-s DMC, Istraline DMC, Kompas Zagreb DMC, Kvarner Express Split DMC, Maestral VB DMC, Puh Tours DMC  i Svijet putovanja DMC.

“Hrvatske putničke agencije uspješno već godinama rade s kategorijama turista-seniora 55+, bilo da se radi o domaćim grupama ili o stranim gostima s tržišta Belgije, Švicarske, Norveške, Njemačke i drugih, razvijajući pritom određene alate i sposobnosti prepoznavanja sofisticiranih potreba tih korisnika, koje Europa valorizira i prati u brojnim studijama”, ističe za Hinu Klarić.

Rastući segment

Iznosi pritom i podatke Eurostata za 2014., po kojima su turisti u dobi 55+ i 65+ ostvarili 37 posto ukupnih putovanja u EU, dok su takvi turisti iz Francuske, Njemačke Velike Britanije, Španjolske i Italije, ostvarili u Europi te godine 800 milijuna noćenja.

O veličini i potencijalima tog tržišnog segmenta govore i podaci Međunarodne organizacije za socijalni turizam-ISTO iz studenog prošle godine da je volumen potencijalnih putnika s tog tržišta izrazito velik, i obuhvaća čak 650 milijuna mogućih, budućih 55+ korisnika, uz važnu napomenu da će 2050. oko 20 posto ukupne svjetske populacije biti starije od 60 godina.

Prema podacima ENAT-a (European Network for Accessible Tourism, studeni 2016.) jedna od pet osoba u Europi danas je u dobi 60+, a seniori iz Europe ostvare 6 do 7 putovanja godišnje, sa željom da putuju i uživaju u životu, u čemu su turisti iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Skandinavije s najvišim prihodima, pa time i mogućnostima za turističku potrošnju.

“Trendovi s tog tržišta prisutni su i u hrvatskom turizmu, brojne agencije, hoteli i drugi davatelji usluga rade s tim segmentom, no na žalost broj dolazaka i noćenja turista-seniora i njihovu potrošnju još nitko ne prati statistički, mada se tu radi i s domaćim i stranim starijim osobama i umirovljenicima”, napominje Klari.

Kao uspješan primjer navodeći jednu certificiranu agenciju iz Splita, koja postiže odlične rezultate pripremajući arheološke pakete za znanstvenike iz Njemačke, koji pri tom obilaze cijelu Hrvatsku u okviru Rute rimskih careva i šire. Sličnim se bavi i jedna agencija iz Dubrovnika, okrenuta najviše turistima 55+ iz Norveške, Švedske i Finske, jedna istarska nudi im program Kažuna i suhozida i istarske kaštele, dok druge nude i programe kreativnog turizma, od proizvodnje vina, pršuta, arancina i slične programe.

Glavne karakteristike turista-seniora

Naglašavajući kako se tu u pravilu radi o zahtjevnim programima, pripremljenim prema zahtjevima naručitelja, koji traže vrhunske domaće specijalizirane vodiče a žele i razne druge usluge, Klarić ističe da upravo stoga toj populaciji treba posebno prilagoditi, uvažavajući neke njihove općenite osobine.

Prije svega, radi se o putnicima koji većinom putuju izvan ljetne sezone, kada nema velikih gužvi, i traže miran i opušten program, bilo da se radi o razgledima lokaliteta, boravka u termama ili drugim vrstama. Godišnje putuju više puta i na duže vrijeme, s velikim zanimanjem za gradove i kulturna zbivanja, polažući važnost na specifične i prilagođene usluge, ne odbacujući luksuz.

Važan im je i društveni element, pa još uvijek najčešće vole i traže paket aranžmane i putničke agencije, ali u manjim grupama. A kako starenje utječe i na promjene u ponašanju na putovanjima, treba im i viši stupanj udobnosti i manjeg rizika, pri čemu vole i upoznavati nove ljude, pogotovo iz lokalne zajednice u koju putuju i sretni su kada za njih mogu učiniti nešto više na dobrotvornoj bazi.

Ono što je za njih specifično je i da su to turisti koji imaju više vremena, dobar potrošački kapacitet, i često se, kako kaže Klarić, vraćaju na isto mjesto, a osim samo šetača među njima ima dosta i entuzijasta, istraživača, mislioca, nostalgičara i raznih drugih tipova ljudi, a pogotovo eno i gastro ljubitelja, u čemu je prilika i za promociju hrvatske enogastronomije.