Od posljedica zaraze koronavirusom preminuo je 10-godišnji dječak. S povišenom temperaturom, glavoboljom i bolovima u trbuhu prije tri dana primljen je u zagrebačku Kliniku za dječje bolesti. Stanje mu se naglo pogoršalo, premješten je u Kliniku za infektivne bolesti, ali unatoč svim naporima, liječnici mu nisu uspjeli spasiti život.

Dječak je preminuo od multisistemskog inflamatornog sindroma (MIS-C) – kao posljedice zaraze koronavirusom. U Hrvatskoj je zabilježeno dvadesetak slučajeva, a koronavirusom je ukupno zaraženo više od 21 600 djece do 19 godina.

Zoran Barušić, dr.med., zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gostovao je u Dnevniku HTV-a.

Barušić je rekao da je dječak preminuo od multisistemskog inflamatornog sindroma uzrokovanog SARS-CoV- 2. Kazao je kako je tijek bolesti bio težak od samog primitka djeteta u kliniku.

“Ovaj sindrom se javlja kao posljedica nakon preboljelog Covida kod djece u vremenskom intervalu od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Bolest može biti blagog tijeka, ali i izuzetno teškog stanja”, naglasio je Barušić i dodao kako su simptomi visoka tjelesna temperatura, ali i visoka zahvaćenost drugih organskih sustava.

Rekao je da oboljela djeca imaju promjenu na sluznici i koži, bolne i uvećane limfne čvorove, ali smetnje u probavnom traktu. Naglasio je kako je do sada bilo liječeno 16 bolesnika dječje dobi, a trenutno ih je na klinici četveri

Dječak je najmlađa žrtva koronavirusa. Imao je test pozitivan na koronavirus, otkazivanje organa, operaciju, srčani zastoj, reanimaciju. Nažalost, dječak nije izdržao.

“To je išlo u minutama i satima. U konkretnom slučaju došlo je do zakazivanja, bubrežne insuficijencije, sepse, poremećaja koagulacije. Nažalost, klinička slika i razvoj bolesti i težina te komplikacije, sve je završilo neželjenim ishodom”, kazao je ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb prof. Goran Roić.

Dodao je kako nema podataka da je dječak prethodno od bilo čega bolovao.

Ovo je jedna od najtužnijih vijesti od početka pandemije, komentirao je ministar zdravstva Vili Beroš. Potvrdio je kako je dječak preminuo najvjerojatnije od multisistemskog inflamatornog sindroma. Napomenuo je kako Covid uzrokuje taj patohistološki kaskadni lanac zbivanja, koji dovodi do multisistemskog inflamatornog sindroma.

Osmero djece u Splitu, dvoje u Rijeci

Osmero djece zbog tog sindroma hospitalizirano je u splitskom KBC-u, potvrdila je pročelnica Zavoda za intenzivnu pedijatriju KBC-a Split Branka Pulić. Šestero djece je imalo blažu kliničku sliku, a dvoje je bilo srednje teških. Sva su djeca preboljela Covid i bili su asimptomatski, s blagim simptomima.

Dvoje djece s tim rijetkim sindromom bilo je i u riječkom KBC-u. Multisistemski inflamatorni sindrom, objašnjava doc. dr. sc. Kristina Lah Tomulić, prezentira se lošim općim stanjem, šokom i srčanim zatajenjem. Javljaju često gastrointestinalni simptomi, bolovi u trbuhu, povraćanje, proljevi te nespecifični osipi na različitim dijelovima tijela te konjuktivitis.

U SAD-u 1659 slučajeva postcovida, 26-ero djece preminulo

U SAD-u je njihov CDC 8. siječnja 2021. objavio podatke o učestalosti kod djece. Zabilježili su 1659 slučajeva MIS-C-a, a 26-ero djece je tijekom 2020. od toga preminulo. Istraživanja su pokazala da su sindromu nešto sklonija muška djeca, ali postotak je gotovo jednak kod oba spola.

Bolest se manifestira povišenim upalnim parametrima u krvi, može zahvatiti sve organe, srce, bubrege, gastrointestinalni trakt, izazvati neurološke probleme kao i simptome upale dišnih putova. Klasični simptomi su bolovi u trbuhu, povraćanje, visoka temperatura, osip, konjunktivitis.

MIS-C može izazvati zatajenje svih organa. Nerijetko djeca imaju osip različitog izgleda. Zasad je poznato da počinje naglo, izrazito povišenim temperaturom. U bolnicama pri testiranju dio djece nije više pozitivan na Sars-Cov2, ali u krvi im se dokazuje da imaju antitijela na COVID kao pouzdan znak da su ga preboljeli.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da djeca koja razviju MIS-C u 70 posto slučajeva zahtijevaju skrb na odjelima intenzivne njege. Liječenje je specifično, daje se kombinacija kortikosteroida da se smiri reakcija imunosustava i imunoglobulin.

Ispočetka su liječnici mislili da je MIS-C sličan Kawasakijevu sindromu, ali on je, prema današnjim saznanjima, teži. Kod 10 posto djece koja prebole MIS-C ostaje oštećenje srca koje treba pratiti i koje će vjerojatno zahtijevati doživotno liječenje.

U Sloveniji je dosad zabilježeno oko 50 slučajeva kod djece. Prema dosadašnjim iskustvima iz Slovenije, djeca na liječenju ostaju oko 14 dana, no dugoročne posljedice moći će se procijeniti tek za šest mjeseci. Inače, smrtnost od ovog sindroma kod djece iznosi, zabilježeno je u literaturi, oko 1,5 posto.